Podgorica, 24.10.2017.
Danas je, u Hotelu Podgorica, uspješno održana Nacionalna konferencija o prevenciji nasilja, na temu „Nasilje nad LGBTIQ osobama i rodno zasnovano nasilje u Crnoj Gori“. Ovu konferenciju su organizovale nevladine organizacije LGBT Forum Progres i Centar za ženska prava, kao završnu fazu projekta „Stojimo zajedno“, koji se realizuje uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici i u saradnji sa Upravom policije.
Nacionalnu konferenciju je, svojim izlaganjem, otvorila Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici, gđa Margaret Ann Uyehara, koja je naglasila da je nasilje nad ženama, djevojčicama i LGBTI osobama gnusan zločin, kao i jedan od najozbiljnijih i najrasprostranjenijih oblika kršenja ljudskih prava. Ona je dodala da su upravo prevencija i odgovor na rodno zasnovano nasilje i nasilje nad LGBTI osobama temelj posvećenosti Vlade Sjedinjenih Američkih Država. Uyehara je pohvalila napredak koji je Crna Gora napravila u oblasti prepoznavanja prava LGBTI osoba u društvu, kao i činjenicu da je zabilježen porast broja prijava porodičnog nasilja, te adekvatna reakcija policije. Konačno, Uyehara je stavila akcenat na potrebi adekvatnog kažnjavanja počinilaca i ispravnoj kvalifikaciji zločina počinjenih iz mržnje.
Ispred Uprave policije se prisutnima, tokom uvodnog dijela konferencija, obratio gdin Nikola Janjušević, pomoćnik direktora Uprave policije. On je još jednom potvrdio predanost policijskih službenika i službenica u procesu zaštite pripadnika ranjivih grupa, te se osvrnuo na preko osam godina aktivne saradnje između Uprave policije i LGBT zajednice. „Želim da pripadnici LGBT zajednice i svih ugroženih kategorija znaju da na policijske službenike mogu uvijek da računaju, i da nam se mogu obratiti u bilo koje vrijeme ukoliko im je potrebna pomoć policije“, poručio je Janjušević. Janjušević je, dodatno, povukao paralelu između onoga što je bio položaj LGBT osoba u Crnoj Gori prije deceniju i onoga kakav je danas, te izrazio punu spremnost da, kao i do sada, zajednički radi na bezbjednosti LGBT zajednice i zaštiti pripadnika ove populacije.
U ime nevladine organizacije LGBT Forum Progres govorila je gđa Bojana Jokić, predsjednica Upravnog odbora. Ona se osvrnula na skoro sedam godina predanog rada LGBT Forum Progresa, te značaja koji je ova organizacija tokom godina pridavala zaštiti žrtava nasilja. „Danas, gotovo sedam godina od početka našeg rada, moram istaći da je ova tema i dalje prioritet“, naglasila je Jokić. Tokom svog izlaganja, Jokić se osvrnula i na rad Tima povjerenja, kao jednog inovativnog koncepta u regionu, i značaja koji je on imao u procesu izgradnje povjerenja LGBTIQ osoba u instituciju policije. Dodatno, ona je istakla tri ključne stvari koje su prepoznate kao izuzetno važne u procesu prevencije i borbe protiv nasilja. Prvo, kako je navela, jeste decentralizacija napora koji se ulažu u izgradnju kapaciteta službenika Uprave policije na opštine na sjeveru i u centralnom dijelu. Drugo jeste povećanje kvaliteta saradnje između institucija koje su dio šireg sistema zaštite žrtava nasilja. I konačno, ukazala je na važnost sistematske promjene društvene klime i svijesti pojedinaca, koji zajednički moraju da se odlučno bore protiv nasilja bilo koje vrste.
Gđa Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava, osvrnula se na višedecenijske napore koje feminističke organizacije i organizacije za prava žena ulažu u procesu borbe protiv nasilja nad ženama, nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja uopšte. Ona je istakla da je osnova rodno zasnovanog nasilja, u suštini, očekivanja društva o tome kako svoje rodne uloge određeni pol treba da zastupa i ispunjava; kao i da je u osnovi nasilja nejednak odnos moći između polova, koji žene čini ranjivijim i podložnijim nasilju u porodici. Raičević je podsjetila da je posljednje istraživanje UNDP-a pokazalo da oko 42 odsto žena u Crnoj Gori trpi neki oblik nasilja. „Osim što predstavlja brutalno kršenje ženskih ljudskih prava, nasilje i košta Crnu Goru. Isto istraživanje je pokazalo da 233 miliona EUR godišnje Crna Gora gubi zbog posljedica nasilja“, istakla je Raičević. Konačno, ona je zaključila da policija još ne raspolaže dovoljnim resursima da odgovori svim zadacima.
U nastavku konferencije su prikazani rezultati samog projekta „Stojimo zajedno“, gdje su prenijeti specifični i ključni ciljevi koji su ovim projektom postavljeni, njegov tok u pravcu realizacije ovih ciljeva, kao i sve ono što je ovaj projekat činilo drugačijim i inovativnim u polju borbe protiv nasilja. Zaključak ovog dijela je da je projekat uspješno realizovan, o čemu svjedoči i sama Nacionalna konferencija kao njegov važan dio, ali i publikacija „Nasilje nad LGBTIQ osobama i rodno zasnovano nasilje u Crnoj Gori – primjeri iz prakse“, koja je paralelno obuhvatila studije slučajeva dva različita tipa nasilja – nad LGBTIQ osobama i rodno zasnovanog nasilja – te dala specifične preporuke i komentare u ovom dijelu.
U sklopu Nacionalne konferencije održana su i dvije panel diskusije.
Prva panel diskusija je bila na temu Nasilje nad LGBTIQ osobama u Crnoj Gori, i na njoj su učestovali gđa Blanka Radošević Marović (generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Crne Gore), mr Milan Delić (koordinator Tima povjerenja između Uprave policije i LGBT zajednice), gđa Kristina Ćetković (LGBTIQ aktivistkinja i koordinatorka medijskog programa u NVO Građanska Alijansa) i gdin John M. Barac (izvršni direktor LGBT Forum Progresa), koji je moderirao panelom. Blanka Radošević Marović je, tokom svog izlaganja i u dijelu diskusije, iznijela sve ono što su ključni elementi koje zakoni Crne Gore predviđaju, a koji se odnose na LGBTIQ osobe. Dodatno, ona se osvrnula i na nacionalnu Strategiju o unapređenju kvaliteta života LGBT osoba (2013-2018), kao i na sve napore koje Ministarstvo za ljudska i manjinska prava ulaže kako bi se položaj LGBTIQ osoba u društvu poboljšao. Milan Delić je predstavio istorijat i rad Tima povjerenja, njegove ključne uloge, strateške ciljeve, i sveukupnu strukturu. On se, dodatno, fokusirao i na sam praktičan rad Tima i sve prepreke i probleme koje je Tim zajedničkim snagama rješavao u proteklom periodu. Pored toga, on je predstavio i statističke podatke vezane za Povorke ponosa koje se održavaju u Crnoj Gori od 2013. godine. Kristina Ćetković je ukazala na sve propuste i nedostatke koji postoje u radu medija u Crnoj Gori, a kada se tiče LGBTIQ tematike i problema LGBTIQ zajednice. Ona je istakla da senzacionalizacija tema vezanih za LGBTIQ osobe i dalje predstavlja veliki problem, da je normalizacija nasilja i dalje previše zastupljena u televizijskim sadržajima, kao i da novinarstvo upravo treba da bude jedan od mehanizama borbe protiv nasilja, ali to na žalost nije.
Tema druge panel diskusija je bila Rodno zasnovano nasilje u Crnoj Gori, i na njoj su učestovali gđa Maja Živaljević (sudija Suda za prekršaje u Podgorici), gdin Radovan Stijović (rukovodilac Jedinice za nasilje u porodici i maloljetnike), gđa Ivana Pejović (koordinatorka Nacionalne SOS linije), gđa Ana Jaredić (koordinatorka servisa podrške za žene žrtve nasilja u NVO Centar za ženska prava) i gđa Maja Raičević (izvršna direktorica Centra za ženska prava), koja je bila moderatorka panela. Maja Živaljević se u svom obraćanju osvrnula na dosadašnju praksu u radu Suda za prekršaje, kao i na sve ono što su i pozitivna i negativna iskustva iz tog rada, u dijelu zaštite žena žrtava nasilja. Radovan Stijović je posebnu pažnju dao samom protokolu o postupanju službenika i službenica policije u slučajevima porodičnog nasilja, te detaljno iznio sva ovlašćenja koja imaju službenici i službenice, kao i na proceduru koja mora da se ispoštuje u takvim situacijama. Ivana Pejović je, kroz više od dvadeset godina iskustva organizacije iz koje ona dolazi, pružila detaljnu analizu trenutnog pravnog okvira koji postoji u službi zaštite žrtava nasilja, kao i načina na koji ti mehanizmi u praksi funkcionišu ili ne funkcionišu. Ana Jaredić je govorila o radu samog Centra za ženska prava, a konkretno u domenu pružanja pomoći i podrške ženama žrtvama nasilja, procedurama koje je Centar za ženska prava razvio i kojih se pridržava, kao i svih prepreka koje u njihovom radu postoje. U daljoj diskusiji među panelistima i panelistkinjama, poseban akcenat je stavljen na mjere zaštite koje policija i nadležni sudovi mogu da izreknu, kako bi se žrtve primarno zaštitile i dalje osnažile. Zaključeno je da, iako ove mjere postoje u zakonu, one se ne koriste u dovoljnoj mjeri, ne postoji ustaljena praksa njihove primjene i time se ne vrši adekvatna zaštita žrtava. Konačno, ukazano je na potrebu izgradnje kapaciteta policije, kako ljudskih tako i logističkih.
Galeriju sa konferencije možete pogledati OVDJE.
