Nova publikacija LGBT Forum Progresa i LGBTIQ Socijalnog Centra pod nazivom „Diskriminacija LGBTI osoba na radnom mjestu i u sferi radnih odnosa“ pruža dubinski uvid u brojne probleme i izazove sa kojima se LGBTI osobe suočavaju na radnom mjestu i u pristupu radu u Crnoj Gori.
Ova publikacija sadrži pregled rezultata istraživanja o trenutnom stanju i potrebama LGBTI osoba u kontekstu zaštite od diskriminacije u sferi radnih odnosa. Dodatno, sadrži pregled različitih oblika diskriminacije i uznemiravanja LGBTI osoba na radnom mjestu, mehanizme zaštite od diskriminacije za LGBTI osobe i preporuke za rad sa LGBTI osobama prilikom pružanja podrške kod traženja posla.
Istraživanje koje je obuhvatilo 104 LGBTI osobe, starosti od 18 do 65 godina, iz cijele Crne Gore, pokazalo je da postoji visok nivo diskriminacije na radnom mjestu, kao i izražene neprimjerene šale i komentari vezani za seksualnu orijentaciju i/ili rodni identitet, ignorisanje i isključivanje na radnom mjestu, nedostatak jasnih politika za borbu protiv diskriminacije, te sveukupno neprijateljsko okruženje u odnosu na LGBTI osobe.
Ključni nalazi istraživanja
Nešto više od četiri petine ispitanica i ispitanika, njih 82,7%, navelo je da je lično doživjelo diskriminaciju na radu po osnovu seksualne orijentacije, dok je njih 36,5% diskriminaciju na radu doživjelo i po osnovu pola. Diskriminaciju na radu po osnovu rodnog identiteta je doživjelo nešto više od četvrtine ispitanica i ispitanika, njih 26,9%.
Sveukupno, većina LGBTI osoba je navela da je lično doživjela diskriminaciju na radu po bilo kom osnovu, ukupno njih 67,4%. Među ovim ispitanicama i ispitanicima konstatovan je i veliki strah da prijave diskriminaciju na radu, pa je tako čak 70% njih navelo da diskriminaciju nikada nije prijavilo, iz brojnih razloga.
Većina LGBTI osoba (55,8%) je konstatovala da niko od njihovih koleginica i kolega nije upoznat sa njihovom seksualnom orijentacijom i/ili rodnim identitetom. Dalje, 46,1% LGBTI osoba je izjavilo da smatraju da su nekada bili odbijeni za posao zbog njihove stvarne ili pretpostavljene pripadnosti LGBTI zajednici, dok je nešto više od četiri petine njih (82,7%) navelo da je propustilo da se prijavi za posao zbog straha da bi mogli biti odbijeni zbog njihove stvarne ili pretpostavljene pripadnosti LGBTI zajednici.
87,5% LGBTI osoba navelo je da je na radnom mjestu čulo neprijatne komentare koji su bili vezani za seksualnu orijentaciju i/ili rodni identitet, a njih 91,3% da je čulo neprimjerene šale u vezi sa seksualnom orijentacijom i/ili rodnim identitetom. Dodatno, 72,1% LGBTI osoba smatra da postoji ignorisanje od strane nadređenih, a 75% da postoji isključivanje iz timskih aktivnosti povezano sa seksualnom orijentacijom i/ili rodnim identitetom.
Gotovo polovina ispitanica i ispitanika (48,1%) navodi da njihov poslodavac nema politiku, odnosno dokument koji se bavi pitanjima diskriminacije na radnom mjestu. U odnosu na stepen povjerenja LGBTI osoba u institucije, najveći bilježe Institucija zaštitnika ljudskih prava i sloboda (90,4% povjerenje) i nevladine organizacije (82,7% povjerenje), dok najmanji stepen povjerenja uživaju sudovi (62,6% nepovjerenje) i tužilaštvo (52,9% nepovjerenje).
Većina LGBTI osoba (64,5%) smatra da su zakoni koji štite od diskriminacije na radnom mjestu u Crnoj Gori loši, dok njih 28,2% smatra da su zakoni dobri ali da se loše primjenjuju. Konačno, ogromna većina LGBTI osoba smatra da bi na radnom mjestu imala problema zbog svoje seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta. Njih 98,1% smatra da bi imalo problema u napredovanju u karijeri, njih 89,5% smatra da bi imalo problema sa povećanjem plate, njih 91,3% smatra da bi imalo problema sa zaštitom od diskriminacije, njih 83,7% smatra da bi imalo problema sa profesionalnim usavršavanjem i njih 82,7% smatra da bi imalo problema u pristupu istim benefitima kao i svi drugi.
Ova publikacija je kreirana u okviru projekta „Zajedno ka eliminaciji diskriminacije LGBTI osoba u pristupu radu i na radnom mjestu“ koji zajednički realizuju LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar, uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Crne Gore.
