Država se cjenjka sa pravima LGBTQ zajednice – Portal Crna Gora

Danas razgovaramo sa Bojanom Jokić, predsjednicom LGBT Foruma Progres. Gospođo Jokić, hvala na izdvojenom vremenu. Recite nam na početku, šta je tačno predviđeno Nacrtom zakona o životnom partnerstvu osoba istog pola? Posebno me interesuje odredba po kojoj će homoseksualni parovi moći zajednički da se brinu o djeci jednog od partnera ukoliko ih on ima. To je novina koja izaziva dosta polemika u javnosti.

Kada govorimo o Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog pola, odnosno njegovoj trenutnoj radnoj verziji, ono što mogu da kažem jeste da će on u jednom dijelu da sadrži elemente koji su standardni za ovakav tip zakona, a koji se odnose na zabranu i zaštitu od nasilja, zaštitu od diskriminacije, tehničke pojedinosti vezane za sam proces sklapanja životnog partnerstva, te principe vezane za vođenje matičnog registra. U ovom dijelu nema velikih iznenađenja jer je on suštinski više tehničke prirode.

Međutim, u nastavku ovog Nacrta zakona, kako je on sada postavljen, obrađena su konkretna pitanja od značaja za svakodnevni život i odnose istopolnih parova, kao što su pitanja izdržavanja, zajedničke imovine, zdravstvenog i penzionog osiguranja, nasleđivanja, sticanja boravišne dozvole i crnogorskog državljanstva, socijalne i dječije zaštite, kao i starateljstva nad djecom koju jedan (ili oba) od životnih partnera ima. Za neke od ovih oblasti, kao što su pitanja socijalne i dječije zaštite ili penzije, čeka se izjašnjenje resornih ministarstava, dok je za neke oblasti izvjesno kako će biti formulisane – primarno misleći na činjenicu da životnim partnerima koji nemaju crnogorsko državljanstvo neće biti omogućeno sticanje boravišne dozvole i u krajnosti crnogorskog državljanstva na osnovu partnerskog statusa.

Konačno, kada govorimo o pitanju brige o djeci, kao temi koja je itekako polarizovala crnogorsku javnost posljednjih dana, a koja nije sasvim precizno iskomunicirana od stane pojedinih medija, moram da naglasim da u ovom trenutku zasigurno ne možemo da govorimo kako će ovo pitanje biti regulisano u konačnoj verziji ovog Zakona, jer se pristupi i viđenja stalno mijenjaju i koriguju, u zavisnosti od inputa i komentara koje Radna grupa dobija od resornih ministarstava. Očekujemo da će istopolnim parovima koji sklope životno partnerstvo biti omogućeno da vode računa o djeci svojih partnera bez prepreka i ograničenja, kako i priliči jednoj porodici. Ovdje moram da naglasim da je gotovo sigurno da Zakon istopolne parove neće vidjeti kao porodicu, već kao „zajednicu osoba istog pola“, što je krajnje dehumanizujuće i diskriminatorno prema istopolnim parovima u Crnoj Gori.

Nedavno ste izjavili da će „životni partneri imati mnogo manji obim prava u odnosu na bračne drugove. U trenutnom nacrtu, mogu slobodno da kažem, to je nekih 50 procenata manje prava, što u velikoj mjeri obesmišljava ideju i koncept jednakosti svih građana i građanki ove zemlje.” Koja su to konkretno prava koja su životnim partnerima najviše ugrožena? Pomenuli ste da su to, prije svega, pravo na usvajanje djece i hraniteljstvo.

Da, u potpunosti stojim pri toj izjavi i ocjeni da je ovaj Zakon, kako je sada postavljen, u biti jeftina imitacija sličnih evropskih zakona koji regulišu građanska/životna partnerstva. Stiče se utisak da resorno ministarstvo i Vlada pokušavaju da proguraju nešto što će da bude „eto tako“, tek da bi se dalo koliko-toliko pravne jednakosti istopolnim parovima. S jedne strane, veoma je dobro imati bilo kakav vid pravne zaštite, ali s druge strane je potpuno apsurdno da država koja je „lider u regionu u oblasti LGBTIQ prava“ dovodi sebe u situaciju da se cjenjka sa ljudskim pravima jedne od najviše diskriminisanih i najugroženijih grupacija u Crnoj Gori. Moje viđenje, ne samo što se ovog zakona tiče, već sveukupnog pristupa životu i radu, jeste da ono što počnemo da radimo treba da uradimo kako treba i do kraja, a ne samo da ispunimo goli minimum.

Što se konkretnih prava tiče, onako kako ih sada zakon postavlja, ona uključuju pitanja hraniteljstva, usvajanja djece, sticanja boravišta i državljanstva, priznavanja istopolnih brakova i zajednica sklopljenih van Crne Gore, pitanja sveukupne bezbjednosti i sigurnosti LGBTIQ osoba koje sklope životno partnerstvo i time postanu javno i institucionalno autovani, kao i sam način na koji ovaj zakon stigmatizuje, diskriminiše i unižava istopolne parove kao zajednice koje nisu porodica.

Ovim Nacrtom zakona nisu prepoznate istopolne vanbračne zajednice kao što je to slučaj kod heteroseksualaca, tako da je sklapanje registrovanog partnerstva uslov za ostvarivanje bilo kog prava propisanog zakonom. Kako to komentarišete? Da li je to nastavak diskriminacije pripadnika LGBTQ populacije?

Svakako da je ovakav pristup, u trenutnoj verziji zakona, dodatni vid diskriminacije LGBTIQ osoba. Prije svega, moramo da uzmemo u obzir činjenicu da određen broj istopolnih parova koji žive zajedno ne žele da formalno registruju svoje partnerstvo, čime je njihov odnos sveden na cimere ili cimerke, bez obzira što oni možda zajedno žive pet, deset ili dvadeset godina. Drugo, svi koji odluče da registruju svoje partnerstvo istog momenta postaju javno i institucionalno autovani kao LGBTIQ osobe, što u homofobnom društvu kakvo je crnogorsko samo može da rezultira velikim brojem problema, diskriminacijom i nerijetko nasiljem. Za veliki broj ljudi ovo je preveliki rizik, koji će da ih odvrati od registrovanja partnerstva i ostavi ih nezaštićene u očima zakona Crne Gore. Konačno, ne možemo a da ne steknemo utisak da, stvaranjem ovakvog zakona, resorno ministarstvo i Vlada žele da banalizuju odnose koji postoje između istopolnih partnera i još jednom nas upotrijebe kako bi ispunili obavezu koja im je data od strane EU, bez ozbiljnog razmatranja posljedica koje će ovaj zakon da ima. Strah me je da će on samo da doprinese povećanju stepena homofobije, produbi jaz i otklon javnosti koji postoji prema LGBTIQ zajednici i na koncu negativno utiče na stepen nasilja nad LGBTIQ osobama i djela počinjenih iz mržnje.

Kako ovaj akt reguliše pitanje imovinskih odnosa između životnih partnera? Da li su oni izjednačeni sa bračnim supružnicima? Da li je ovo zakonsko rješenje u skladu sa propisima i standardima Evropske unije i da li prati trendove savremenog svijeta?

Imovinski odnosi, prema onome što sada znamo, bi trebalo u najvećoj mjeri da budu regulisani jednako kao i za heteroseksualne parove. Nije jasno, u ovom trenutku, kako će pitanje nasleđivanja biti riješeno, ali je gotovo izvjesno da će istopolni parovi moći zajednički da stiču imovinu, te istom i upravljaju. Dakle, ne očekujemo značajne razlike u odnosu na ono što su standardi na nivou Evropske unije. Ali, ponavljam, ostavljen je prostor za izmjene, kako u pozitivnom tako i u negativnom smislu.

Kako je u ovom dokumentu riješeno pitanje raskida partnerstva?

Trenutna verzija zakona reguliše pitanje raskida partnerstva na identičan način kao što je regulisano za heteroseksualne parove. Odredbe koje stoje u Porodičnom zakonu su terminološki prilagođene za istopolna partnerstva i prenijete u radnu verziju zakona.

Uoči predsjedničkih izbora uradili ste istraživanje „Crnogorska LGBTIQ zajednica u očima predsjedničkih kandidata/kinja“ i došli do, kako ste rekli, zanimljivih rezultata. Prema tom istraživanju, svi predsjednički kandidati u svojim javnim obraćanjima uzdržavali su se od direktnog pominjanja LGBTIQ osoba ili tematike. Takođe, određeni kandidati pozivali su se na poštovanje ljudskih prava, ali su potpuno ignorisali LGBTIQ populaciju. Neki kandidati su zastupali ideje ograničavanja prava LGBTIQ zajednice na slobodno okupljanje, organizovano djelovanje, pravo na regulisanje istopolnih zajednica, usvajanja djece ili hraniteljstva. Dalje, nije bilo LGBTIQ osoba u samim kampanjama. Konačno, samo u jednom programu LGBTIQ osobe direktno se pominju u pozitivnom smislu, dok se u programu jednog predsjedničkog kandidata LGBTIQ vezana tematika pominje u kontekstu zabrane ili ograničavanja prava LGBTIQ zajednice.

Molim za Vaš komentar.

Prije svega, moram da naglasim da je ovo istraživanje bilo istorijsko u kontekstu ljudskih prava LGBTIQ osoba u Crnoj Gori. Nikada do sada nije odrađen sličan proces na tako sveobuhvatan i temeljan način. Ne smijemo da zaboravimo da je ovo istraživanje dio šireg programa koji će da obuhvati i lokalne izbore u Podgorici, takođe u kontekstu LGBTIQ osoba, čime će biti zaokružena jedna velika cjelina i ispisana nova stranica u istoriji crnogorskog LGBTIQ pokreta. Ali, što se samog istraživanja sprovedenog među predsjedničkim kandidatima/kinjama tiče, upravo ste istakli sve ono što su ključni zaključci do kojih smo došli. Nije bilo pomena LGBTIQ osoba u javnim nastupima, barem ne na pozitivan i afirmativan način; nije bilo autovanih LGBTIQ osoba u timovima kandidata/kinja, kao ni u jednom drugom dijelu kampanje, kao što nije bilo ni jasne i nedvosmislene podrške kandidata/kinja za probleme i potrebe LGBTIQ osoba tokom njihovih govora i debata. Upitnici na koje su kandidati/kinje odgovarali, što uključuje i izabranog predsjednika Đukanovića i opozicionog kandidata Bojanića, su u sebi sadržali poruke za LGBTIQ osobe koje su bile jasnije i konciznije, ali koje nisu mogle da nadomjeste sveukupan nedostatak takvih poruka tokom kampanja.

Što se negativnih aspekata kampanja tiče, jasno smo konstatovali i te činjenice, u odnosu na sve kandidate koji su takve poruke imali. Ukazali smo zašto su takve poruke loše po sveukupnu dobrobit LGBTIQ osoba u Crnoj Gori i dali objektivne komentare na određene stavove koje su kandidati zastupali.

Svakako da je najbolje da svako individualno pogleda naš istraživački Izvještaj i analizira za sebe stavove svih kandidata/kinja, na našem sajtu lgbtprogres.me ili na ovom linku.

Ovaj dio bih zaključila time da naš tim veoma predano radi na pripremi materijala za predstojeće lokalne izbore u Podgorici, te cjelokupnog istraživačkog procesa.

Kako „natjerati” obične građane da se potrude da izgrade bolji odnos prema sugrađanima različite seksualne orijentacije kada političari, pa čak i predsjednički kandidati, nemaju dovoljno sluha i razumijevanja za njihove probleme?

Smatram da nije moguće nikoga „natjerati“ da poštuje druge, da razumije značaj ljudskih prava ili da bude bolji prema bilo kome. Ono gdje naši napori treba da budu usmjereni jesu obrazovanje, edukacija i podizanje svijesti građana i građanki Crne Gore, aktera na političkoj sceni, javnih ličnosti, i svih drugih. Suština homo/bi/transfobije su neznanje i nerazumijevanje različitosti. Oni koji ne znaju šta je homoseksualnost, šta je seksualnost uopšte, ne mogu ni da je adekvatno razumiju i prihvate. Naravno, za takvo stanje nisu krivi sami pojedinci, već sistem koji ne modernizuje svoje obrazovne programe, sistem koji koristi strah kao sredstvo podjela i kontrole, te sistem koji jednostavno ne želi da promijeni status quo u kome se nalazi jako dugo. Srećom, organizacije civilnog društva su više nego spremne i voljne da guraju napredak našeg društva, ali nas u tome umnogome usporava inertnost i nezainteresovanost sistema.

Dodatno, kao što ste i naglasili, ne možemo da očekujemo podršku i razumijevanje šireg društva kada istu ne dobijamo od strane političara i političkih struktura. Nažalost, u poziciji smo da moramo da se oslanjamo na političke kalkulacije u odnosu na Evropsku uniju, kako bismo dobili barem deklarativnu podršku i razumijevanje. Ovo naravno nije slučaj sa svima, ali u značajnoj mjeri je stanje ovakvo. Ali, što smo bliže vratima Evrope, to će i pitanje ljudskih prava manjinskih zajednica sve više i više biti u svijesti političara i svih budućih kandidata/kinja.

Kako komentarišete Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2017. godinu? Koje su to ključne preporuke koje EK daje kada je u pitanju rješavanje problema LGBTQ populacije?

Izvještaj EK je trenutno predmet analize od strane našeg tima, kako bismo mogli da iznesemo detaljne i koncizne komentare na isti. Za sada mogu da kažem da je ton koji je EK zauzela u odnosu na oblast ljudskih prava LGBTIQ osoba umnogome blaži nego ranijih godina, te da su određeni elementi izostavljeni iz samog Izvještaja, a bili su od itekako velikog značaja za LGBTIQ zajednicu. Prema onome što imamo pred nama, Crna Gora je skoro pa obećena zemlja za LGBTIQ osobe, što je daleko od stvarne slike.

Preporuke, kao takve, su dosta jasne i adekvatno usmjerene, mada ponavljam, nisu obuhvaćene sva pitanja koja smo očekivali da će da budu. Svakako da ćemo sve komentare i mišljenja podijeliti sa širom javnošću onda kada budu spremni.

Na kraju, recite mi da li ste Vi lično zadovoljnjiji položajem pripadnika LGBTQ populacije u odnosu na raniji period?

U odnosu na moje početke u ovom poslu, dosta se toga promijenilo nabolje. LGBTIQ zajednica ima bolji odnos sa policijom, postoji jasnija volja na visokom nivou da se radi na ljudskim pravima LGBTIQ osoba, institucija Ombudsmana je pokazala veliki napredak u radu sa LGBTIQ zajednicom, te je primjećen i određeni napredak u radu još jednog dijela institucija sistema. Ali, s druge strane, problem diskriminacije, nasilja, govora mržnje i zločina iz mržnje ostaje itekako izražen, nerasvjetljavanje napada na pripadnike/ce LGBTIQ zajednice takođe. Imamo i veliki broj LGBTIQ osoba koje napuštaju Crnu Goru, trbuhom za kruhom, kako bi mogli slobodno da žive svoje živote, kao i pad podrške među LGBTIQ zajednicom za javne događaje koji se organizuju. Vršnjačko nasilje ostaje veliki problem za mlade LGBTIQ osobe, a odgovor cjelokupnog obrazovnog i školskog sistema je krajnje neadekvatan. Sam obrazovni sistem gotovo uopšte da ne vidi LGBTIQ osobe kao ljude, već ih posmatra kao „fenomen“ ili „pojavu“ u društvu.

Bez obzira na sav napredak koji je postignut, a koji nije zanemarljiv, preda nama kao društvom i državom je jako puno posla, kako bi svi naši građani uživali jednakost, dostojanstvo i svoja ljudska prava.

Razgovarala: Marija Radinović

Izvor: Portal Crna Gora

Posted in Novosti | Komentari isključeni

JOKIĆ ZA KODEX: ŽIVOTNI PARTNERI DALEKO OD BRAČNIH DRUGOVA

Prvo i osnovno, kaže Jokić, ovaj Zakon je u fazi izrade i njegov sadržaj se konstantno mijenja i dopunjuje, što dodavanjem novih odredbi, što brisanjem postojećih.

“Na žalost, nesporna činjenica jeste da će životni partneri imati mnogo manji obim prava u odnosu na bračne drugove, prema onome što su principi kojima se vodi resorno ministarstvo. U trenutnom nacrtu, mogu slobodno da kažem, to je nekih 50 procenata manje prava, što u velikoj mjeri obesmišljava ideju i koncept jednakosti svih građana i građanki ove zemlje. Ali, očekujemo da će taj procenat malo da poraste, do kraja procesa izrade Zakona o životnom partnerstvu”, kaže Jokić za Kodex.

Svakako da će moji napori, kao članice Radne grupe i predstavnice LGBT Forum Progresa, biti usmjereni na to da obim prava životnih partnera bude što veći, kako bi mogli da govorimo o suštinskoj zaštiti i prepoznavanju ljudskih prava LGBTIQ zajednice, a ne samo de facto usvajanju jeftine imitacije postojećih evropskih modela zakona o životnim/građanskim partnerstvima, poručuje Jokić.

“Kada govorimo o djeci i usvajanju ili hraniteljstvu, gotovo je izvjesno da životni partneri neće moći da usvajaju djecu, da neće moći da budu hranitelji, kao i da će obim njihovih prava u odnosu na djecu biti veoma mali. U biti, ovaj Zakon životne partnere ne prepoznaje kao porodicu koja je sposobna da formira porodični dom, već samo „kao zajednicu dvije osobe istog pola“, što je krajnje dehumanizujuće za sve istopolne parove u Crnoj Gori, bez obzira na to da li će sklopiti životno partnerstvo ili neće. Slobodno može da se kaže da je ovakvo konstruisanje stvari, kako idejno tako i terminološki, u određenoj mjeri diskriminatorno i protivno onome što je suština porodice i porodičnih odnosa. Nadamo se da će ovakve odredbe, kako ih sada nacrt Zakona postavlja, biti ozbiljno revidirane i adekvatno korigovane”, konstatuje Jokić za Kodex.

Zakon će, kaže Jokić, jasno da navede da nema usvajanja i hraniteljstva, te da će partnerima trebati saglasnost (oba) roditelja u domenu donošenja odluka kada se tiče svakodnevnog života i dobrobiti djece. Dakle, partner osobe koja ima dijete, odnosno koju Ustav vidi kao roditelja, u najboljem slučaju ima status dadilje ili ujne/tetke/strine koja pomaže da se podignu djeca. Ponavljam, ovo je sve u fazi izrade i podložno je korekcijama i promjenama, za koje se nadamo da će da se dese, poručuje Jokić.

Ono što je do sada ozbiljno zanemareno, kaže Jokić, jeste domen zaštite LGBTIQ osoba, odnosno životnih partnera koji odluče da formalno registruju svoje partnerstvo, od institucionalnog i javnog autovanja, te dodatne stigmatizacije i targetiranja.

“Sam čin sklapanja životnog partnerstva, pod okriljem zakona koji je namijenjen isključivo istopolnim parovima, predstavlja čin javnog i institucionalnog autovanja tih parova, kako pred svim institucijama sistema, tako i pred svim privatnim pravnim subjektima sa kojima životni partneri potencijalno dolaze u kontakt. Ne smijemo da zanemarimo činjenicu da je pretpostavka da je neko LGBTIQ osoba dovoljna da izazove ozbiljnu diskriminaciju, a nerijetko i određeni vid nasilja, o čemu može da svjedoči svaka LGBTIQ osoba u Crnoj Gori i širom svijeta. Dakle, možete onda da zamislite količinu diskriminacije i nasilja sa kojima će da se suoče istopolni parovi, onog momenta kada se sazna da su sklopili partnerstvo i da su dio LGBTIQ zajednice”, poručuje Jokić.

Jokić kaže da će ovaj Zakon, kako je sada postavljen, rezultirati targetiranjem i stigmatizacijom LGBTIQ osoba u Crnoj Gori koje sklope životno partnerstvo, što je u suštoj suprotnosti sa postulatima jednakosti, pravne zaštite i garancije bezbjednosti, na kojima počivaju sve pravne države. U društvu u kome je stepen homofobije veoma visok (čak i preko 80 procenata, prema pojedinim istraživanjima) jedan ovakav zakon će da stvori kontra-efekat onome koji je zamišljeno da proizvede, a to je pravno izjednačavanje i zaštita istopolnih parova. Sasvim je jasno da će, u ovakvim uslovima kakvi sada vladaju u Crnoj Gori, LGBTIQ osobe biti obeshrabrene i opravdano zabrinute za svoju bezbjednost ukoliko odluče da sklope životno partnerstvo i preuzmu na sebe rizik javnog i institucionalnog autovanja.

“Smatram da nije suština ovog procesa da dobijemo nešto što će da bude diskriminatorno, što će da „nacrta mete na leđima“ naših građana i građanki, što će da otežava svakodnevni život LGBTIQ osobama i što će da smanji broj sveukupnih korisnika/ca Zakona, odnosno registrovanih parova u Crnoj Gori. Sigurno je da Vlada Crne Gore ne želi da svaki registrovani par bude prinuđen da nakon mjesec ili dva potraži azil na zapadu, te se nadam da će ovom pitanju veoma ozbiljno da pristupi i prepozna njegov značaj”, poručuje Jokić.

Zbog svega toga, kaže Jokić, veoma je važno da u komentarisanje ovog Zakona, kada se on nađe na javnoj raspravi, budu uključena cjelokupna javnost – građani/ke, organizacije civilnog društva, nezavisne institucije, i svi drugi koji mogu da doprinesu njegovom kvalitetu.

Moramo da pokažemo kao društvo, poručuje Jokić, da uvažavamo jednakost svih građana ove zemlje, bez obzira da li smatrali da oni trebaju ili ne trebaju da imaju bilo kakva prava.

Originalni tekst objavljen na portalu Kodex.me: http://kodex.me/clanak/164017/zivotni-partneri-daleko-od-bracnih-drugova

Posted in Novosti | Komentari isključeni

REZULTATI ISTRAŽIVANJA: LGBTIQ ZAJEDNICA U OČIMA PREDSJEDNIČKIH KANDIDATA – POLITIČKE KALKULACIJE ILI ISKRENA PODRŠKA?

Veliko nam je zadovoljstvo da sa vama podijelimo rezultate nacionalnog istraživanja pod nazivom „Crnogorska LGBTIQ zajednica u očima predsjedničkih kandidata/kinja“, u formi istraživačkog Izvještaja koji se nalazi u prilogu. Ovaj Izvještaj predstavlja rezultat veoma uspješnog procesa prikupljanja, obrade i analize podataka, koje smo direktno i indirektno prikupili od predsjedničkih kandidata/kinja.

korica1fin

Cilj ovog istraživanja jeste da svim LGBTIQ osobama u Crnoj Gori pruži objektivan, nepristrasan i činjenični pregled stavova i mišljenja predsjedničkih kandidata/kinja, u domenu pitanja od značaja za LGBTIQ osobe u Crnoj Gori. Rezultati ovog istraživanja ni na koji način ne mogu da se tumače kao podrška ili nedostatak podrške za bilo kojeg kandidata/kinju, već isključivo i jedino kao sredstvo informisanja i sagledavanja svih činjenica, kroz prizmu LGBTIQ zajednice.

Od ukupno sedam kandidata/kinja kojima je upitnik dostavljen, svoje odgovore su dostavili Bojanić Mladen, Dedeić Dobrilo, Đukanović Milo i Vuksanović Draginja. Svoje odgovore nisu dostavili kandidati Kalač Hazbija, Milačić Marko i Miličković Vasilije.

„Zamisao koja stoji iza ovog cjelokupnog procesa jeste upravo da se svim LGBTIQ osobama predoče činjenice, u formi detaljnog izvještaja, sa svim pratećim analizama i obradama, kako bi mogli da donesu informisanu odluku prilikom izbora kandidata/kinje na predsjedničkim izborima. Dodatno, zaista moramo da naglasimo da je ovo istraživanje prvo ove vrste u Crnoj Gori, kako zbog obima i dosega, tako i zbog činjenice da će istim procesom biti obuhvaćeni i lokalni izbori u Podgorici, kao gradu sa najviše stanovnika u Crnoj Gori. Oba istraživanja se realizuju u saradnji sa našim partnerima iz nevladine organizacije LGBTIQ Socijalni Centar, koja je prepoznala njihov značaj i korisne efekte koje će da imaju po LGBTIQ zajednicu u Crnoj Gori.“Bojana Jokić, predsjednica LGBT Forum Progresa.

Zaključci do kojih je istraživački tim nevladinih organizacija LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar došao su sledeći:

1. Uprkos činjenici da se LGBTIQ vezana tematika može pronaći u programskim dokumentima partija, odnosno programima predsjedničkih kandidata/kinja, kako u pozitivnom tako i u negativnom smislu, primjećeno je da su se svi predsjednički kandidati, u svojim javnim obraćanjima, na konvencijama, prilikom davanja izjava različitim medijima, u političkim debatama i drugim formama komunikacije sa javnošću uzdržali od direktnog pominjanja LGBTIQ osoba ili tematike.

2. Određeni kandidati/kinje su tokom svojih javnih obraćanja pozivali su na poštovanje ljudskih prava, obuhvatajući i pobrojavajući većinu manjinskih i ugroženih grupa, pritom u potpunosti ignorišući LGBTIQ populaciju.

Ovo uzdržavanje jasna je indikacija da se LGBTIQ osobe od strane predsjedničkih kandidata, ne samo ne prepoznaju kao potencijalno glasačko tijelo, već se, naprotiv, prepoznaju kao potencijalna prepreka i da mogu proizvesti gubitke određenih slojeva glasačkog tijela. Ovakav strah predsjedničkih kandidata/kinja dovodi do političkih kalkulacija, koje dovode do kretanja linijom manjeg otpora, odnosno isključivanja LGBTIQ osoba iz javnog diskursa.

PREDSJEDNIČKI IZBORI 2018S

3. Dodatna komponenta koja je prepoznata u samoj analizi predsjedničkih kampanja jeste otvorenost pojedinih kandidata/kinja u zastupanju ideja ograničavanja prava LGBTIQ zajednice na slobodno okupljanje, organizovano djelovanje, pravo na regulisanje istopolnih zajednica, kao i određenih pitanja koja još uvjek nisu otvorena među crnogorskim LGBTIQ pokretom, kao što su pitanja usvajanja djece ili hraniteljstva.

4. Prilikom razmatranja sadržaja programa predsjedničkih kandidata/kinja, primjećeno je da nijedan predsjednički kandidat/kinja nije uvidio važnost obrazovanja kao proaktivnog načina djelovanja na smanjenje društvene marginalizacije manjinskih grupa, uključujuči i LGBTIQ zajednicu. Dodatno primjetno je da nijedan predsjednički kandidat/kinja u sklopu svog programa, odnosno javnih izlaganja, nije tretirao tematiku vršnjačkog nasilja, kojem su mladi pripadnici LGBTIQ zajednice posebno podložni.

5. Istraživački tim je prilikom analize kampanja uočio da nije bilo otvorenih i javno autovanih LGBTIQ osoba u samim kampanjama, bilo direktno, bilo kroz promotivne spotove, ili u bilo kojoj drugoj formi angažovanja u kampanjama. Ovim se takođe uviđa i dalje prisutan, već pomenuti otklon političkih partija, struktura i asocijacija da omoguće direktnu participaciju LGBTIQ osoba u politici. Sama činjenica da tri od ukupno sedam kandidata uopšte nisu dostavili svoje odgovore ukazuje na nespremnost političkih lidera za uključenje LGBTIQ osoba, kako u politički diskurs, tako i u javni život u Crnoj Gori.

6. Od svih analiziranih programa, LGBTIQ osobe se direktno pominju samo u jednom slučaju u pozitivnom smislu, dok se u programu jednog političkog kandidata LGBTIQ vezana tematika pominje u negativnom kontekstu, odnosno u kontekstu zabrane ili ograničavanja prava LGBTIQ zajednice. U dodatnom medijskom obraćanju jednog predsjedničkog kandidata pominje LGBTIQ vezana tematika i osobe se takođe pominju u negativnom kontekstu. U sklopu analize ostalih kandidata nema pominjanja LGBTIQ osoba u direktnom kontekstu.

Svjesni činjenice da je prvi korak u rješavanju problema upravo njegovo prepoznavanje, nadamo se da će ovo istraživanje i sveukupan izvještaj biti ne samo korisna alatka svim LGBTIQ osobama u Crnoj Gori prilikom njihovog odabira kandidata/kinje na izborima, već i podsjetnik da se inkluzivno društvo ne može graditi bez punopravnog učešća svih građana/ki.

Nacionalno istraživanje „Crnogorska LGBTIQ zajednica u očima predsjedničkih kandidata/kinja“ i prateći istraživački Izvještaj su podržani od strane organizacije ILGA-Europe, u sklopu njihovog Creating Opportunities programa. Mišljenja, ocjene, zaključci i iznesene preporuke su djelo autora, i ne odražavaju obavezno zvanične stavove donatora.

Izvještaj možete pronaći OVDJE.

Posted in Novosti | Komentari isključeni

LGBTIQ ZAJEDNICA U OČIMA PREDSJEDNIČKIH KANDIDATA/KINJA – JAVNO ISTRAŽIVANJE

MNE rainbowUoči predstojećih predsjedničkih izbora u Crnoj Gori, nevladine organizacije LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar uputile su danas upitnik svim pojedincima koji su predali svoju kandidaturu za Predsjednika/cu Crne Gore. Ovaj upitnik je dio istraživanja koje ove nevladine organizacije sprovode u cilju prikupljanja informacija koje su od značaja za sve LGBTIQ osobe u Crnoj Gori; a koje se tiču stavova, mišljenja i viđenja predsjedničkih kandidata/kinja o LGBTIQ zajednici u Crnoj Gori.

Upitnik je, u elektronskoj formi, upućen sledećim kandidatima/kinjama: (abecednim redom)

  1. Bojanić Mladen,
  2. Dedeić Dobrilo,
  3. Đukanović Milo,
  4. Kalač Hazbija,
  5. Milačić Marko,
  6. Miličković Vasilije, i
  7. Vuksanović Draginja.

Uz sami upitnik, kandidatima/kinjama su dostavljene i detaljne instrukcije vezane za popunjavanje upitnika, kao i objektivni rok od 7 (sedam) dana (zaključno sa 04.04.2018.) da dostave svoje odgovore. Nakon isteka ovog roka, svi pristigli odgovori će biti analizirani i statistički obrađeni, te pretočeni u detaljan Izvještaj koji će zatim biti podijeljen sa crnogorskom i međunarodnom javnosti. Izvještaj će da sadrži pojedinačne odgovore svih kandidata/kinja, kao i statistički pregled obrađenog materijala.

Svi kandidati/kinje koji svoje odgovore ne budu dostavili u navedenom roku ili budu odbili da daju ste će, u Izvještaju, pored svog imena da imaju oznaku „Odbio/la da učestvuje“, sa objašnjenjem da kandidat/kinja nije želio/željela da sarađuje. Dodatne informacije o aktivnostima kandidata/kinja u kontekstu ovog upitnika će blagovremeno da budu podijeljene sa crnogorskom javnošću.

Moramo da naglasimo da su sve LGBTIQ osobe u Crnoj Gori, koje imaju pravo glasa, potencijalni glasači bilo kog od predsjedničkih kandidata/kinja, te da je od izuzetno velikog značaja da se na adekvatan način LGBTIQ zajednica uvaži i da se svi naši problemi nađu na dnevnom redu kandidata/kinja, kako bi se pronašla zajednička i održiva rješenja. S tim na umu, nadamo se potpunom odzivu svih kandidata/kinja, koji će ispunjavanjem ovog upitnika uistinu pokazati svoju političku i građansku zrelost i odgovornost.

Dodatno, svjesni smo činjenice da pojedini kandidati/kinje nemaju LGBTIQ zajednicu kao fokus svojih političkih programa, ili možda ne gledaju blagonaklono na probleme i potrebe LGBTIQ osoba u Crnoj Gori, ali ih upravo zbog prevazilaženja tog jaza pozivamo da iznesu svoja mišljenja i komentare upravo kroz popunjavanje ovog upitnika.

Konačno, ovom prilikom najavljujemo da će, pored predsjedničkih izbora, LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar vršiti istraživanje među svim izbornim listama koje budu formirane i predate za lokalne izbore u Podgorici, takođe u kontekstu LGBTIQ zajednice. Obje navedene aktivnosti se realizuju uz podršku međunarodne organizacije ILGA-Europe.

LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar

Upitnik možete pronaći OVDJE.

Posted in Novosti | Komentari isključeni

TRADICIONALNA PODRŠKA OSMOMARTOVSKIM PROTESTIMA

Od prvog dana svog osnivanja, nevladina organizacija LGBT Forum Progres je snažno zagovarala građanski aktivizam širokog spektra, što se, između ostalog, ogledalo u redovnoj i predanoj podršci našeg kolektiva brojnim građanskim okupljanjima i protestima.

U tom duhu, sada već tradicionalno, i ove godine smo, kao kolektiv, izašli na osmomartovske proteste u Podgorici, i time pružili podršku svim ženama u Crnoj Gori i borbi za njihovu jednakost, dostojanstvo i puna prava. Kao organizacija koja okuplja veliki broj lezbejki, biseksualnih, trans i kvir žena iz Crne Gore, sa posebnim zadovoljstvom smo prošetali za sve njih koje trpe velike količine homo/bi/transfobije, diskriminacije, nasilja i odbacivanja.

U nastavku možete da pogledate atmosferu sa protesta.

Posted in Novosti | Komentari isključeni

IN MEMORIAM – ELMIR ĐOKOVIĆ

memoriam elmir

Sa velikom tugom i bolom u srcima se opraštamo od našeg kolege i dragog prijatelja Elmira Đokovića, koji je preminuo juče u Podgorici nakon kratke i teške bolesti.

Otišao je divan kolega i prijatelj, čiji će dragi lik, izuzetan duh i dobrota ostati zauvijek sa nama. Pamtićemo ga kao predanog i neumornog borca za ljudska prava, vrsnog autora i intelektualca, te svojevrsnu očinsku figuru mnogim mladim LGBT osobama u Crnoj Gori.

Dragi Elmire, hvala što si bio nezamjenjiv dio našeg kolektiva više od šest godina i hvala na svemu što si nas naučio i životnom iskustvu koje si dijelio sa nama.

Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja.

Tim LGBT Forum Progresa

Posted in Novosti | Komentari isključeni

ROPSTVO 21. VIJEKA I POSLJEDICE INSTITUCIONALNE HOMOFOBIJE

Nevladinoj organizaciji LGBT Forum Progres obratio se njen dugogodišnji član iz Podgorice, sa zahtjevom za pružanjem pravne pomoći i zaštite, a povodom slučaja koji je trajao u periodu od septembra 2017. godine do januara 2018. godine. U pomenutom periodu mladić je, kako je naveo, trpio kontinuirano zatočeništvo, seksualno zlostavljanje, izgladnjavanje i svakodnevne prijetnje smrću.

Prema navodima mladića, slučaj počinje u septembru 2017. godine, kada se dogodio prvi kontakt sa izvjesnim E.G. sa Kosova, putem društvene mreže „Facebook“. Nakon inicijalne, prijatne komunikacije, mladić pristaje na sastanak sa E.G. u Podgorici. Poslije upoznavanja i provedenog zajedničkog vremena, E.G. predlaže mladiću da pođe sa njim na jednodnevni izlet do Peći, kako bi proveli još zajedničkog vremena i bolje se upoznali. Nakon odlaska na put, stvari zauzimaju gotovo nevjerovatan obrt.

Naime, kako mladić navodi, na samom putu do Peći, E.G. je fizički nasrnuo na mladića, tjerajući ga da proguta tablete njemu nepoznate sadržine. Mladić je ubrzo nakon toga izgubio svijest i probudio se sledećeg dana u njemu nepoznatom stanu u Peći. U ovom periodu, E.G. mu obznanjuje da je mladić tada u njegovom zatočeništvu i da će morati raditi sve što od njega bude traženo, pod prijetnjama smrću. Mladić je potom transportovan u Đakovicu, u iznajmljeni stan, u kojem je bio zatvoren i prinuđen da ostane u periodu od gotovo pet mjeseci. U toku ovog perioda, E.G. je posjećivao mladića, fizički i seksualno ga zlostavljajući, nanoseći mu povrede nožem u predjelu grudi, i stomaka, izgladnjavajući ga i uskraćujući mu pravo na slobodno kretanje. Prema navodima mladića, E.G. je posjedovao i pištolj kojim mu je prijetio, te mu je u više navrata prijetio da će ga udaviti u obližnjoj rijeci. Mladić, svjestan situacije u kojoj se nalazio, kao i ozbiljnosti i ostvarivosti prijetnji, bio je prinuđen da radi sve što mu se kaže iz straha za sopstveni život.

U januaru 2018. godine, kako mladić navodi, po prijavi komšija iz stana u kojem je bio zatočen, kosovska policija provaljuje u stan i odvodi mladića u policijsku stanicu na uzimanje izjave. Međutim, situacija doživljava još jedan obrt, jer, kako je mladić izjavio, policijski službenici, nakon uzimanja izjave od njega, shvativši da je isti pripadnik LGBTI zajednice, fizički nasrću na mladića. Četiri policajca su ga potom tukli podsmijevajući mu se, i odbili su da zaprime izjavu i da uzmu slučaj u razmatranje. Ovom prilikom su ga udarali zatvorenim i otvorenim pesnicama u predjelu glave, stomaka i grudnog koša.

Po izlasku iz policije, mladić napušta Kosovo i vraća se u Crnu Goru, gdje je tražio pomoć nevladine organizacije LGBT Forum Progres. Pravna i psiho-socijalna pomoć mu je pružena odmah i uspostavljena je kvalitetna i temeljna saradnja sa Upravom Policije, putem kontakt policijskog službenika za rad sa LGBTIQ zajednicom.

Predsjednica LGBT Forum Progresa, Bojana Jokić, navodi: „Kao jedan od najozbiljnijih i najzahtjevnijih slučajeva sa kojim je NVO LGBT Forum Progres imala prilike da se bavi, slučaj ima više elemenata i djelova. Prvi i najočigledniji je slučaj više kombinovanih krivičnih djela, važećih kako u Crnoj Gori kao i na Kosovu, koji predstavljaju ozbiljno kršenje više međunarodno priznatih dokumenata, kao što su Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, te Konvencija o sprječavanju mučenja i nečovječnih ili ponižavajućih kazni ili postupaka. Nevjerovatna je činjenica da danas, u 21. vijeku, imamo očigledne i teške primjere ropstva.  Drugi, podjednako važan aspekt slučaja jeste izuzetno izražen problem institucionalne homofobije, koji vidimo na primjeru kosovskih policijskih službenika, koji su odbili da stanu u odbranu mladića, već su ga oni dodatno ponižavali i fizički nasrtali na njega uslijed njegove etničke pripadnosti kao i činjenice da je dio LGBTIQ zajednice.“

LGBT Forum Progres je zadovoljan ostvarenom komunikacijom sa crnogorskom Upravom policije, iz koje nam je saopšteno da je slučaj  ozbiljno shvaćen, da je ostvarena komunikacija sa Interpolom i da se na rješenju slučaja i privođenju počinilaca radi. LGBT Forum Progres nastaviće sa pružanjem pravne i psiho-socijalne podrške mladiću, te će blagovremeno obavijestiti crnogorsku javnost o rezultatima policijskih i istražnih radnji u ovom slučaju.

Posted in Novosti | Komentari isključeni