GUŠENJE SLOBODNE RIJEČI PODRIVA DEMOKRATIJU U CRNOJ GORI

Nevladine organizacije LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar osuđuju čin hapšenja i zatvaranja poslanika Nebojše Medojevića, kao i najave pritvaranja poslanika Milana Kneževića, te ukazujemo na opasan presedan koji ovakvo kršenje ljudskih prava i sloboda predstavlja. U demokratskim društvima, predstavnici naroda moraju da uživaju pravo i slobodu da nesmetano iznesu sve ono što je od opšteg i društvenog interesa, bez straha od protivpravnih sankcija ove vrste.

Podsjećamo da su neki od najvažnijih pravnih procesa u demokratskim društvima započeti upravo tako što su predstavnici naroda u zemljama kao što su Australija, Njemačka, Španija i dr. iznijeli određene stavove u javnost iz poslaničkih klupa. Imajući ovo na umu, kao i činjenicu da je hapšenje poslanika Medojevića direktno kršenje njegovih osnovnih ljudskih prava i sloboda, želimo da apelujemo na nadležne institucije da ponište ovu odluku i ponovo uspostave vladavinu prava i pravni poredak.

Konačno, želimo da istaknemo da je gušenje javne riječi i slobodnog izražavanja put koji vodi ka narušavanju i podrivanju demokatskih principa i vrijednosti na kojima Crna Gora danas počiva. LGBTIQ zajednica, kao jedna od najviše diskriminisanih i marginalizovanih grupa u našem društvu je itekako svjesna koliki značaj imaju ljudska prava i slobode u procesu napretka jedne države, što se preslikava u kontinuiranu borbu za jednakost i dostojanstven život.

Svjesni svega navedenog, kao i ozbiljnosti cjelokupne situacije i njenog uticaja na demokratske procese u Crnoj Gori, pridružujemo se građanima, predstavnicima civilnog sektora i slobodnim intelektualcima u osudi hapšenja poslanika Medojevića zbog izgovorene riječi. Još jednom apelujemo na nadležne institucije da ga što prije oslobode i ponište odluku o hapšenju, kako bi demokratija u Crnoj Gori bila očuvana

Bojana Jokić, LGBT Forum Progres

John M. Barac, LGBTIQ Socijalni Centar

Share
Posted in Novosti | Komentari isključeni

OPTIMIST INTERVJU: BOJANA JOKIĆ

Razgovarao: Predrag Azdejković

Nedavno su srpski mediji objavili vest da će Crna Gora uskoro legalizovati istopolne brakove. Iako se radujemo što naše komšije napreduju kad je u pitanju poštovanje LGBT prava, moram priznati da sam ljubomoran što su bolji od Srbije, iako mi imamo Anu Brnabić s kojom možemo da se zakitimo. To je bio povod da porazgovaram sa predsednicom LGBT Foruma Progres iz Podgorice, Bojanom Jokić, da proverim da li je sve zaista baš tako bajno u Crnoj Gori.

46482525_334868133981349_6389673226225582080_n

Kako bi ti opisala Paradu ponosa u Podgorici?

Kao i sve Povorke ponosa koje se dešavaju u svijetu, i Povorka ponosa u Podgorici je jedan jako koristan događaj. Međutim i danas, čekajući šestu Povorku u Podgorici svjedočimo činjenici da je to i dalje jedan poprilično zatvoren, policijski čuvan događaj koji nažalost isključuje širu javnost. Naravno, odluku o policijskoj zaštiti samog događaja i dalje donosi Uprava policije, ali organizatori su ti koji koji moraju insistirati na otvaranju ovog događaja jer se u suprotnom, sama svrha povorke obesmišljava i ne proizvodi nužno efekat koji treba. Kada govorimo o političkom nivou, Povoorka ponosa predstavlja događaj od interesa za crnogorski politički vrh, koji u kontinuitetu održavanja same povorke vidi pozitivan uticaj, i možemo reći jeftiniju alternativu i prečicu zatvaranju određenjih poglavlja u evropskom integrativnom procesu. Tako smo mogli čuti i Predsjednika Crne Gore, gospodina Đukavnovića, kako na obilježavanju donošenja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima na Cetinju, izjavljuje da je održavanje Povorke ponosa pokazatelj realne slike i znatnog poboljšanja kada su u pitanju prava LGBTIQ populacije u Crnoj Gori. Ja bih rekla da činjenica da pola crnogorske policijske službe koja čuva Povorku ponosa, možda ipak govori malo više o realnoj slici.

Ako me sećanje dobro služi u Crnoj Gori je Parada ponosa organizovana u Budvi, Podgorici, ali Nikšić? Šta se s tim dešava?

Kada je u pitanju Povorka ponosa u Nikšiću imali smo prilike svjedočiti o tome šta se dešava kada LGBTIQ aktivisti pomisle da mogu proširiti okvire slobode bilo gdje drugo osim u glavnom gradu. Povorka ponosa u Nikšiću nije održana uslijed trostruke policijske zabrane, uslijed čega smo, kao organizatori potražili pravnu zaštitu u crnogorskom sudstvu.

Ustavni sud Crne Gore je usvojio ustavnu žalbu koju je 2016. godine zbog zabrane Prajda u Nikšiću 2015. godine podnijela izvršna direktorica Akcija za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc-Prelević za organizatore tog skupa NVO LGBT Forum Progres i Hiperion.
Ustavni sud je ukinuo presudu Vrhovnog suda broj Uvp. br. 247/16 od 27.9.2016. godine koju su donijele sudije Vučinić Stanka (predsjednica vijeća), Radović Miraš i Simonović Hasnija (članovi vijeća), a kojom je taj sud podržao zabranu prajda od strane Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije.
Ustavni sud je utvrdio da je podnosiocima ustavne žalbe povrijeđena sloboda mirnog okupljanja, garantovana članom 52 Ustava Crne Gore, članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima i članom 21 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima te je zaključio da država nije ispunila pozitivnu obavezu da obezbijedi prijavljeni skup podnosilaca žalbe, koju je imala na osnovu međunarodnog standarda prava na mirno okupljanje, bez obzira na prijetnje navijača i najavljene proteste Jugoslovenske komunističke partije.
Ohrabruje nas ovakva odluka Ustavnog suda, jer ona ne samo da predstavlja jedan veliki pozitivan pomak u crnogorskoj pravosudnoj praksi, već šalje i veoma jasnu poruku LGBTIQ zajednici i domaćoj javnosti da se ljudska prava i slobode svih građana moraju poštovati i uvažavati. Veoma nam je drago da se Ustavni sud u svom mišljenju pozvao na relevantne primjere evropske i međunarodne sudske prakse, kao i nedvosmisleno ustanovio da su zabranom održavanja Prajda u Nikšiću prekršeni zakoni i Ustav Crne Gore.
Žao nam je što Upravni i Vrhovni sud nisu uspjeli da prepoznaju jasno i očito kršenje ljudskih prava i sloboda LGBTIQ zajednice, kao i što se njihove odluke ne zasnivaju na relevantnoj međunarodnoj sudskoj praksi i pozitivnom crnogorskom zakonodavstvu. Nadamo se da će Vrhovni sud, kome je sada ovaj predmet vraćen na ponovno odlučivanje, da donese odluku koja je u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore, kao i mišljenjem Ustavnog suda – najviše pravne instance u zemlji. Ukoliko odluka Vrhovnog suda ponovo bude negativna, to će biti jasan pokazatelj da LGBTIQ osobe svoja ljudska prava imaju samo na papiru, ali ne i u praksi.
Konačno, cjelokupni proces koji se odvija u vezi sa zabranom Prajda u Nikšiću nedvosmisleno ukazuje na sve one probleme koje LGBT Forum Progres godinama teži da riješi – nedovoljna senzibilisanost sudova, nepoznavanje i nerazumijevanje domaćeg zakonodavstva i međunarodne prakse, kao i neblagovremeno informisanje o aktuelnim standardima u datoj oblasti. Ovaj problem je evidentan ponajviše u nižim sudovima u Crnoj Gori, ali sada vidimo da je prisutan i na nivou Vrhovnog suda i ostalih sudova

Na ILGA Rainbow mapi Crna Gora je bolja od Srbije po pitanju LGBT prava. Kako to objašnjavaš? Kakva je realna situacija?

Ovdje moramo ukazati na manjkavosti ILGA mape, uslijed činjenice da se prikupljanje podataka za kreiranje same mape bazira isključivo na pravnim odrednicama, ne na terenskoj situaciji. Dakle sama mapa, iako je korisna, prikazuje samo jednu stranu medalje, svakako ne čitavu i realnu situaciju. U kontekstu poređenja sa Srbijom, takođe moram istaći trend da je pozicija Crne Gore na samoj mapi u padu za nekoliko poena, ali i da je Crna Gora znatno manja država od Srbije, sa političkim vrhom snažno okrenutim ka integracionom evropskom procesu. Dakle, trenutna državna administracija vidi donošenje zakonske regulative vezane za LGBTIQ zajednicu kao prečicu ka Evropi i kao rezultat imamo kreiranje pozitivnih zakonskih rješenja. Međutim, najvažnija komponenta zakonskih riješenja, njihova implementacija, se ne mjeri ILGA mapom, i samim tim se mora ući u daleko ozbiljniju analizu crnogorske realnosti da bismo dobili stvarnu sliku.

Crnu Goru često predstavljaju kao ultra konzervativnu i ultra patrijarhalnu državu. Koliko sve to utiče na položaj LGBT populacije? Kakav odnos Srpska pravoslavna crkva i Crnogorska pravoslavna crkva imaju prema LGBT pitanjima? Da li po tom pitanju možemo napraviti razlike između severa i juga?

Svakako je istina da je crnogorsko društvo prožeto snažnim tradicionalističkim i patrijarhalnim idejama koje se značajno odražavaju i na mišljenje većinske vjerujuće crnogorske javnosti. U održavanju ovakvih tradicionalnih vrijednosti ulogu igraju i postojeće vjerske institucije kojima prednjači Srpska pravoslavna crkva, kao najbrojnija hrišćanska denominacija u zemlji. Odnos vjerskih institucija ka LGBTIQ populaciji već tradicionalno je negativnan u javnosti, ali LGBT Forum Progres baštini konstruktivan pristup jer smatramo da je sa svim društveno relevantnim akterima neophodno razgovarati ukoliko istinski želimo društvenu promjenu. Iako je ovo poprilično zahtjevan proces, redovno održavamo kontakte i razgovore sa pojedincima u vjerskim institucijama u cilju postizanja međusobnog razumijevanja i poštovanja. Kada govorimo o sjeveru i jugu, ali i centralnom dijelu, moramo istaći da razlike koje možemo uočiti u regionima nisu posljedica različitih vrijednosti stanovnika ovih regiona, već i činjenica da se djelovanje civilnog sektora, ali i vladinih institucija često fokusira na centralni region, uglavnom Podgoricu, i da se jako malo aktivnosti odvija na sjeveru. Ovo je svakako kritika i na račun nas samih i poziv na decentralizaciju aktivnosti ukoliko želimo postiči ujednačeno, univerzalno prihvatanje LGBTIQ populacije u čitavoj Crnoj Gori.

Koliko potreba da se bude svetska turistička destinacija utiče na toleranciju prema LGBT ljudima?

Pri kreiranju prve Vladine Strategije za unapređenje kvaliteta života LGBTIQ osoba, LGBTIQ turizam, odnosno potencijalni razvoj istog je zauzeo čitavo poglavlje, što svjedoči o inicijalnoj ideji i procjeni da ovakva vrsta turizma može donijeti i ekonomsku dobit Crnoj Gori ali i olakšati već dovoljno trnovit put prihvatanja LGBTIQ populacije. Iako dobra ideja, kao i mnoge druge, nije zaživjela u stvarnosti, čemu svjedoči činjenica da se crnogorski turizam i dalje bazira na konceptu masovnog turizma kao i na konceptima elitnog turizma u manjim, imućnijim mjestima. Pomenuto poglavlje u Strategiji, je ujedno i jedino poglavlje koje nije imalo nikakav rezultat u proteklih pet godina, što takođe govori o nedovoljnim naporima resornog ministarstva, ali i Vlade u cjelosti kada je u pitanju ova ideja.

Priča se o gej brakovima u Crnoj Gori. Koliko misliš da je to sve realno?

Mislim da se više ne može govoriti o „priči“ o gej brakovima uzimajući u obzir činjenicu da je nacrt Zakona o životnom partnerstvu osoba istog pola već kreiran i u finalnim fazama razmatranja, prije predstavljanja samog nacrta pred crnogorskim Parlamentom. Vjerujem da će zakon biti usvojen prije isteka tekuće godine i da će istopolnim parovima omogućiti određeni spektar prava koje do sada nisu mogli koristiti, što svakako smatram korisnim, i jedan je od razloga mog učešća u Radnoj grupi za izradu zakona. Ono što će doći nakon usvajanja zakona je drugo pitanje. Vjerujem da postoji određen broj crnogorskih istopolnih parova koji će svakako iskoristiti doneseni zakon, ali i da postoji velika većina onih koji neće, iz straha od institucionalnog outovanja, odnosno potencijalnih posljedica koje javno outovanje sa sobom nosi. Na nama je da dalje insistiramo i budemo uporni da pravno i društveno zaštitimo sve osobe koje mogu naići na probleme u samoj implementaciji ovog zakona, da im pružimo svu podršku dok god za podrškom bude bilo potrebe.

Kako bi opisala crnogorsku LGBT aktivističku scenu?

Mislim da crnogorska LGBTIQ aktivistička svena prati matrice i trendove svih drugih srodnih javnih subjekata, i da je karakteriše poprilična jednoličnost u pristupima i stavovima što je nešto što svakako moramo mijenjati. Ovakav jednostran pristup dovodi do marginalizacije pojedinaca i manjih organizacija koje se potencijalno ne slažu sa pristupima većih što je odraz širih društvenih problema, ne samo specifično aktivizma. Kao i u LGBTIQ scenama u regionu, cijenim da možemo značajno unaprijediti dijalog, međusobno poštovanje ali i isto tako cijenim da smo kao pokret jedinstveni kada su u pitanju teme od važnosti u kojima se, kada je to zaista potrebno držimo zajedno.

I za kraj, jedno škakljivo pitanje, šta će strejt žena u gej aktivizmu?

Did you just assume my sexuality?!?!

Izvor: Optimist.rs

Share
Posted in Novosti | Komentari isključeni

JOKIĆ ZA MONITOR: DA GRADIMO, A NE DA MRZIMO

46482525_334868133981349_6389673226225582080_nMONITOR: Kakavi su utisci nakon šestog ,,Montenegro Prajda”, koji je održan pod sloganom ,,Ne ljubimo lance”?
JOKIĆ: Za ovogodišnju Paradu u Podgorici se zaista može reći da je protekla u znaku ljubavi i iskrenih emocija svih učesnika i učesnica. Meni, kao aktivistkinji i kao majci, bilo je posebno drago što sam vidjela veliki broj divnih mladih LGBTIQ osoba koje su šetale sa mnogo manje straha nego ranijih godina i hrabro pokazale da su i oni dio crnogorskog društva i da ne žele da žive u strahu i mržnji. Čule su se brojne priče i ispovijesti ovih ljudi i njihovih porodica, koje su nas dovele do suza, ali i inspirisale da se borimo dalje za jednakost i ljudska prava LGBTIQ osoba u Crnoj Gori.

MONITOR: Iako su iz organizacionog odbora Prajda poručili da očekuju članove Vlade, visokih funkcionera ni ove godine nije bilo. Kako to komentarišete?
JOKIĆ: Nisam iznenađena činjenicom da ni ove godine nije bilo visokih funkcionera Vlade, te svih drugih relevantnih institucija. Mi u LGBT Forumu Progres godinama ukazujemo i apelujemo na Vladu i institucije da ozbiljno shvate ljudska prava LGBTIQ osoba u Crnoj Gori. Pored činjenice da je izvjesno da visoki državni funkcioneri još dugo neće šetati zajedno sa svojim LGBTIQ sugrađanima i sunarodnicima u Paradi, još je jasnije da se trend političke zloupotrebe cijelog LGBTIQ pokreta nastavlja iz godine u godinu.

Podsjetimo, nedavno je predsjednik Crne Gore prilikom obilježavanja 70 godina od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima izjavio da će „predstojeća Parada ponosa u Podgorici biti novi važan korak ka punoj afirmaciji prava LGBT osoba”, ali se na Paradi nije pojavio. I Vlada ima sličan pristup u odnosima sa LGBTIQ pokretom, na koji se „oslanja” primarno uoči važnih evropskih ili međunarodnih skupova, dok je tokom ostatka godine veoma teško dobiti konkretnu podršku, ili čak nemoguće u slučajevima nekih ministarstava.

MONITOR: Iz Uprave policije kazali su da je Povorku ove godine obezbjeđivalo 200 policajaca manje nego lani, a bio je prisutan i direktor policije Veselin Veljović. To je, ipak, iskorak kada se sjetimo početaka i prvog Prajda.
JOKIĆ: Polazeći od organizovanja prve Parade u Budvi i imajući na umu koliko mjera obezbjeđenja je bilo neophodno za ovaj događaj, te kolike je rizike on nosio za sve učesnike i učesnice, itekako je pohvalna činjenica da je ovogodišnju Paradu u Podgorici obezbjeđivalo 200 policajaca manje nego lani.

Uprava policije i policijski službenici su pokazali i dokazali da su suštinski partneri LGBTIQ zajednice u Crnoj Gori. Ako znamo da je naš kolega Zdravko Cimbaljević bio ismijavan kada je prvi put odlučio da prijavi nasilje policiji u Nikšiću, a da sada sa tim Centrom bezbjednosti imamo snažnu saradnju, onda je napredak policije kao institucije očit. U ovom dijelu ne izostaje mnogo ni Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao krovna institucija sistema policije u Crnoj Gori. Moram da istaknem da podrška Uprave policije postoji ne samo tokom dana održavanja Parade, već 365 dana u godini, o čemu svjedoče brojni primjeri rada na slučajevima nasilja i govora mržnje, te saradnja u domenu edukacija, rada sa zajednicom, osnaživanja lanaca komunikacije i sl.

MONITOR: Ovogodišnji Prajd je održan uoči usvajanja Zakona o životnim zajednicama lica istog pola i usvajanja nove petogodišnje Strategije za unapređenje kvaliteta života. Šta očekujete od ovih dokumenata?
JOKIĆ: U ovom trenutku bih se uzdržala od previše optimističnih prognoza vezanih za planirani Zakon o životnim zajednicama i nove LGBT-i Strategije, iako su se u tom dijelu mogle čuti veoma optimistične poruke. Mi smo tokom procesa izrade Nacrta zakona ukazivali na nedostatke koje trenutna verzija u sebi sadrži, kako u okviru Radne grupe tako i javno. Ukoliko tekst Zakona u sadašnjoj formi bude usvojen bez neophodnih izmjena, istopolni partneri u Crnoj Gori će imati dodatan niz problema u svakodnevnim životima, pored malo većeg seta prava koje Zakon predviđa.

Nova LGBT-i Strategija takođe ne uliva mnogo optimizma. Verzija sa kojom sada raspolažemo, koja je naravno još u fazi dorade, ima propusta i nedosljednosti u nekim od ključnih segmenata za LGBTIQ zajednicu. Primjera radi, neizvjesno je pitanje održivosti i podrške LGBTIQ Skloništu, jer za sada ni jedno ministarstvo ne želi da preuzme odgovornost za ovaj vitalan servis.

MONITOR: Koje su se pozitivne promjene za LGBT zajednicu desile od prve parade ponosa? Ima li negativnih?
JOKIĆ: Ove godine, 24. jula, se navršilo pet godina od održavanja SeaSide Pride-a u Budvi. Već sam nekoliko puta, tokom godina, istakla da smatram da je ovaj događaj bio katalizator promjena u crnogorskom društvu i jasna poruka da su LGBTIQ osobe dio ovog društva i države.

Promjene koje su se desile od tada su mač sa dvije oštrice. Pohvalno je što Crna Gora konstantno radi na unapređenju zakonodavno-pravnog okvira koji se odnosi na ljudska prava LGBTIQ osoba, ali je veoma zabrinjavajuće što su nasilje, diskriminacija i mržnja još uvijek veoma rasprostranjeni i što postoje u svakodnevnim životima značajnog broja LGBTIQ osoba.

Pomenula sam napredak u radu policije, dodala bih i instituciju Ombudsmana, kao i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u određenoj mjeri, kao primjere napretka i suštinske integracije i primjene zakonodavnih okvira. Druge institucije gotovo da nisu napravile pomak u odnosu na 2013. .

Konačno, moram da istaknem i slučaj višestruke zabrane održavanja Parade u Nikšiću iz 2015. godine, koji je nedavno dobio pozitivno i afirmativno mišljenje Ustavnog suda Crne Gore, te je vraćen na ponovno postupanje pred Vrhovnim sudom. Ovaj primjer možda i najjasnije govori o tome da nas čeka dalek put do istinskog prihvatanja LGBTIQ zajednice u Crnoj Gori.

MONITOR: Koja su ključna pitanja koja je neophodno riješiti u budućem periodu da bi se poboljšao položaj prije svega LGBT osoba u Crnoj Gori?
JOKIĆ: Prije svega, to je podrška socijalnim servisima i njihova održivost tokom cijele godine. Primarno mislim na servise LGBTIQ Skloništa i LGBTIQ Centra, kao i programe psihosocijalne podrške, pravne podrške, medijacije i druge programe koji su dio ovih servisa.

Naglasila bih da LGBTIQ zajednici nedostaje aktivna i konstantna podrška od strane države. LGBTIQ osobe ostaju i dalje gotovo nevidljive, u širem kontekstu stvarnosti.

Konačno, smatram da je Crna Gora odavno zrela za opširnu reformu obrazovnog sistema, koji je jedan od temelja razvoja mladih ljudi i značajan izvor informacije u ranim godinama života. Bez inkluzivnog i smislenog obrazovnog programa ne možemo da očekujemo da se smanje predrasude i stereotipi koji postoje u društvu, a koji kasnije dovode do povećanja stope nasilja i diskriminacije. Ako naša djeca od malih nogu ne nauče da postoje različitosti među ljudima u brojnim sferama života i da su te različitosti ono što nas čini ljudima, onda je kasnije teško graditi građansko, demokratsko društvo.

MONITOR: Osnovna ideja ovogodišnjeg Prajda je bila da se pokaže da su ,,pripadnici i pripadnice LGBT zajednice Crne Gore građani i građanke ove zemlje, vaši prijatelji, kolege i ljudska bića koji i dalje ne mogu da žive slobodno zbog neopravdane mržnje i diskriminacije koju trpimo”. Primjećujete li promjene u društvu – je li manje mržnje?
JOKIĆ: Mržnje u našem društvu, nažalost, i dalje ima. Ne samo prema LGBTIQ osobama, već generalno prema svemu što se percipira kao „drugačije”. Značajan dio ove mržnje potiče od, kako sam ranije navela, političkih procesa koji imaju za cilj da stvaraju podjele i razdor među ljudima. Iako brojni javni akteri godinama apeluju na političke subjekte da naprave otklon od ovakvih nedemokratskih manipulacija, ipak je jasno da se to neće desiti. Uprkos prijavama koje se podnose protiv pojedinaca iz javnog života koji šire mržnju i pozivaju na netoleranciju i nasilje, njihove riječi i dalje šire takve poruke u javnosti.

Kao društvo i državu nas čeka dug put do pune integracije u evropsku porodicu naroda kojoj težimo. Misija svih nas, bez obzira na životni poziv, bi trebala da bude da gradimo bolju i bezbjedniju Crnu Goru, umjesto da mrzimo one koji su drugačiji od nas. Jedino svi zajedno možemo da budemo istinski slobodni i da krenemo naprijed.

Predrag NIKOLIĆ

Izvor: Monitor

Share
Posted in Novosti | Komentari isključeni

BARAC: EKONOMSKA SLOBODA LGBTIQ OSOBA PREDUSLOV LIČNOG I DRUŠTVENOG RAZVOJA

???????????????????????????????

Nevladina organizacija LGBT Forum Progres, zajedno sa svojim regionalnim partnerima, započela je implementaciju projekta „Coming out of Unemployment“ (Izađi iz nezaposlenosti), koji ima za cilj ekonomsko osnaživanje LGBTIQ osoba, podizanje kapaciteta omladinskih radnika u radu sa LGBTIQ zajednicom, kao i stvaranje mogućnosti za LGBTIQ osobe da se bave preduzetništvom na lokalnom i nacionalnom nivou.

Nosilac ovog projekta, koji je finansiran kroz Erasmus+ program, je Asocijacija DUGA iz Srbije; dok su ostali partneri organizacija Iskorak iz Hrvatske, Subverzivni Front iz Makedonije, Sarajevski otvoreni centar iz Bosne i Hercegovine i španska LGBT Konfederacija Colegas, zajedno sa LGBT Forum Progresom iz Crne Gore. Regionalno partnerstvo ovog obima je pokazatelj značaja ovog problema u širem kontekstu, te činjenici da je zajednički pristup njegovom rješavanju najbolje rješenje.

IMG_2776

U cilju efikasne implementacije ovog projekta, u Zagrebu je proteklog vikenda održan regionalni sastanak pomenutih organizacija, na kome je detaljno razrađen i potvrđen plan za sve aktivnosti i programe koji će se realizovati tokom 2019. godine. Predstavnici LGBT Forum Progresa su dali svoj aktivan doprinos diskusiji, koja je održana u prostorijama organizacije Iskorak, kao domaćina sastanka.

„Veoma nam je drago što imamo priliku da budemo dio ove regionalne inicijative, koja u fokus stavlja ekonomsko osnaživanje LGBTIQ osoba na području Balkana, ali i šire. Kroz aktivnosti koje ovaj projekat predviđa daćemo mogućnost ne samo LGBTIQ zajednici da razvija svoje preduzetničke sposobnosti i kapacitete, već i mreži omladinskih radnika koji će ova znanja moći da šire i nakon završetka ovog projekta. Svjesni smo da je LGBTIQ zajednica u Crnoj Gori veoma često ekonomski zavisna od svojih porodica, te da ih to sputava da žive samostalno i slobodno, pa smo upravo zbog toga postali dio ove regionalne inicijative. Sastanak u Zagrebu je pokazao da ovaj problem postoji i u ostalim zemljama okruženja, ali i da rješenja postoje. Uvjereni smo da ćemo uspjeti da probudimo duh promjena kod LGBTIQ osoba u Crnoj Gori i da im prenesemo znanja i vještine koje će im pomoći da kreiraju svoj put u životu. Upravo je ekonomska sloboda jedan od preduslova i ličnog i društvenog razvoja.“ - John Barac, izvršni direktor LGBT Forum Progresa.

Share
Posted in Novosti | Komentari isključeni

JOKIĆ ZA KODEX: PARADA PONOSA ŽRTVA AMBICIJA I POLITIČKIH ZLOUPOTREBA

Za LGBTIQ zajednicu širom svijeta, parade ponosa spadaju među najvažnije događaje koji promovišu jednakost, podižu vidljivost i promovišu toleranciju, kaže za Kodex predsjednica LGBT Foruma Progres Bojana Jokić.

Kako i u svijetu, tako je i u Crnoj Gori parada jedan od ključnih koncepata borbe za ljudska prava i jednakost LGBTIQ osoba, kaže Jokić.

“Kao društvo u kome su netolerancija i diskriminacija još uvijek izraženi, upravo se kroz parade ponosa kanališu važne poruke i glasovi same LGBTIQ zajednice prema ostatku društva. Činjenica da je u Crnoj Gori došlo do nekih radikalnih promjena od organizovanja prve Parade u Budvi 2013. godine, dovoljno jasno pokazuje koliko je ovaj događaj bio značajan za našu zajednicu i sveukupno prihvatanje“, kaže za Kodex aktivistkinja za prava  LGBTIQ osoba Bojana Jokić.

Ali, dodaje Jokić, situacija je takođe i daleko od idealne. Sama parada je, kaže, tokom godina postala žrtva ambicija i zloupotreba političkih struktura, pogotovo onih koje vrše vlast. Ono što je važno da se naglasi je da jedan događaj, koji prate jako visoke mjere zaštite i obezbjeđenja, ne može da se uzme kao ključni i primarni pokazatelj stanja ljudskih prava LGBTIQ osoba u Crnoj Gori.

“Nije realno da jedina referentna tačka bude jedan ovakav skup, koji prate velike mjere predostrožnosti, te da se onda kaže na osnovu toga da je Crna Gora „lider u regionu“. Kao „veliki uspjeh“ se ne može smatrati ni ovako konstruisan skup, ako njegova suština nije sloboda i bunt protiv nepravde“, poručuje Jokić.

2017-04-26 05.25.34 1-1Predsjednica Foruma Progres kaže da se jasno primjećuje trend korištenja Parade i ostalih aktivnosti NVO sektora pred važne događaje i skupove u Crnoj Gori, Evropi i šire. Podsjeća da je nedavno predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, na skupu povodom obilježavanja 70 godina od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, rekao da je “predstojeća Parada ponosa u Podgorici novi važan korak ka punoj afirmaciji prava LGBTIQ osoba“.

“Ova izjava je strateški plasirana na skupu ove prirode, kako bi Crna Gora pred međunarodnim partnerima održala iluziju velikog napretka i promjena. Takođe, premijer Duško Marković je često u svojim izlaganjima tokom 2018. godine uzimao LGBTIQ zajednicu kao primjer dobre prakse sve sa ciljem da se predstavi nerealna slika stvarnosti“, poručuje Jokić za Kodex.

Upravo zbog svega navedenog, što godinama ponavljaju, LGBT Forum Progres je odlučio da se i ove godine izuzme sa Parade ponosa, jer ne žele i ne mogu da daju legitimitet događaju čija je primarna svrha da bude samo jedna od poluga vlasti u procesu mazanja očiju međunarodnoj zajednici, kaže Jokić.

“Konačno, kroz forsiranje Parade kao jedinog mjerodavnog pokazatelja „napretka“ Crne Gore, guraju se u zapećak realni problemi i potrebe LGBTIQ zajednice. Počevši od nasilja, mržnje i diskriminacije, pa sve do potpune neodrživosti ključnih socijalnih servisa kao što je Sklonište, ovi problemi se gotovo u potpunosti zanemaruju. Na svaku kritiku se daje primjer Parade i de facto saradnje sa civilnim sektorom, dok se suštinska podrška za realne probleme LGBTIQ osoba sve više smanjuje. Tek kada se Parada otrgne iz ralja političke zloupotrebe moći ćemo da govorimo o suštinskom napretku Crne Gore i prihvatanju LGBTIQ osoba u našem društvu“, zaključuje Bojana Jokić, predsjednica LGBT Foruma Progres.

Izvor: Kodex.me

Share
Posted in Novosti | Komentari isključeni

USVOJENA USTAVNA ŽALBA ZBOG ZABRANE PRAJDA U NIKŠIĆU 2015. GODINE

Ustavni sud Crne Gore je usvojio ustavnu žalbu koju je 2016. godine zbog zabrane Prajda u Nikšiću 2015. godine podnijela izvršna direktorica Akcija za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc-Prelević za organizatore tog skupa NVO LGBT Forum Progres i Hiperion.

Ustavni sud je ukinuo presudu Vrhovnog suda broj Uvp. br. 247/16 od 27.9.2016. godine koju su donijele sudije Vučinić Stanka (predsjednica vijeća), Radović Miraš i Simonović Hasnija (članovi vijeća), a kojom je taj sud podržao zabranu prajda od strane Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije.

Ustavni sud je utvrdio da je podnosiocima ustavne žalbe povrijeđena sloboda mirnog okupljanja, garantovana članom 52 Ustava Crne Gore, članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima i članom 21 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.

Ustavni sud je zaključio da država nije ispunila pozitivnu obavezu da obezbijedi prijavljeni skup podnosilaca žalbe, koju je imala na osnovu međunarodnog standarda prava na mirno okupljanje, bez obzira na prijetnje navijača i najavljene proteste Jugoslovenske komunističke partije.

Ustavni sud nije prihvatio stav Vrhovnog suda Crne Gore o ”širokom polju slobodne procjene države” u ovom slučaju, već je zaključio da zabrana prajda nije bila nužna u demokratskom društvu i da grupama koje prijete nasiljem ne smije biti dozvoljeno da uguše slobodu mirnog okupljanja.

20180619_184337 (1)Bojana Jokić, predsjednica LGBT Forum Progresa: „Ohrabruje nas ovakva odluka Ustavnog suda, jer ona ne samo da predstavlja jedan veliki pozitivan pomak u crnogorskoj pravosudnoj praksi, već šalje i veoma jasnu poruku LGBTIQ zajednici i domaćoj javnosti da se ljudska prava i slobode svih građana moraju poštovati i uvažavati. Veoma nam je drago da se Ustavni sud u svom mišljenju pozvao na relevantne primjere evropske i međunarodne sudske prakse, kao i nedvosmisleno ustanovio da su zabranom održavanja Prajda u Nikšiću prekršeni zakoni i Ustav Crne Gore.

Žao nam je što Upravni i Vrhovni sud nisu uspjeli da prepoznaju jasno i očito kršenje ljudskih prava i sloboda LGBTIQ zajednice, kao i što se njihove odluke ne zasnivaju na relevantnoj međunarodnoj sudskoj praksi i pozitivnom crnogorskom zakonodavstvu. Nadamo se da će Vrhovni sud, kome je sada ovaj predmet vraćen na ponovno odlučivanje, da donese odluku koja je u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore, kao i mišljenjem Ustavnog suda – najviše pravne instance u zemlji. Ukoliko odluka Vrhovnog suda ponovo bude negativna, to će biti jasan pokazatelj da LGBTIQ osobe svoja ljudska prava imaju samo na papiru, ali ne i u praksi.

Konačno, cjelokupni proces koji se odvija u vezi sa zabranom Prajda u Nikšiću nedvosmisleno ukazuje na sve one probleme koje LGBT Forum Progres godinama teži da riješi – nedovoljna senzibilisanost sudova, nepoznavanje i nerazumijevanje domaćeg zakonodavstva i međunarodne prakse, kao i neblagovremeno informisanje o aktuelnim standardima u datoj oblasti. Ovaj problem je evidentan ponajviše u nižim sudovima u Crnoj Gori, ali sada vidimo da je prisutan i na nivou Vrhovnog suda i ostalih sudova.“

Tea Gorjanc Prelevic PR CentarTea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica HRA: „Ustavni sud je ovom odlukom potvrdio jedno od osnovnih pravila demokratskog društva da država ne smije da dozvoli da ljudi koji prijete nasiljem i protestima spriječe druge da ostvare pravo na mirno okupljanje i izražavanje drugačijih stavova. Prosto je nevjerovatno da su Upravni sud i Vrhovni sud Crne Gore podržali kapitulaciju MUP-a pred nasilnicima i odbili da zaštite ljudska prava u ovako očiglednom slučaju njihovog kršenja i da smo morali da čekamo tri godine da Ustavni sud primijeni evropske standarde. Nadam se da će posle ove odluke MUP pokazati spremnost da svima obezbjeđuje pravo na mirno okupljanje, uključujući Prajd u Nikšiću, i bez čekanja da Vrhovni sud donese novu odluku i obori zabranu.“

Slika8

Izvor: Akcija za ljudska prava (HRA)

Share
Posted in Novosti | Komentari isključeni

LGBT FORUM PROGRES UČESTVOVAO NA ILGA-EUROPE 2018 KONFERENCIJI

20181027_172645ILGA-Europe, kao najveća krovna LGBTIQ asocijacija u Evropi, već 22 godine organizuje godišnje konferencije koje okupljaju LGTBIQ aktiviste i saveznike LGBTIQ zajednice sa šireg područja Evrope. Ove godine, tema konferencije koja je okupila više od 500 učesnika i učesnica je bila „Politika za promjene: Od riječi do djela“. Sama konferencija, održana od 24. do 27. oktobra, je stavila akcenat na solidarnost i osnazivanje aktivističkog pokreta, gdje svi imaju isti cilj – postići promjene za sadašnje i buduće generacije.

Ispred nevladine organizacije LGBT Forum Progres konferenciji je prisustvovala programska koordinatorka Milica Špajak, koja je svojim učešćem i angažmanom dala aktivan doprinos tokom trajanja konferencije i pratećih događaja. Pored prisustva velikom broju panela i tribina, na kojima se govorilo i diskutovalo o LGBTIQ pokretu u Evropi i radu organizacija iz brojnih zemalja, predstavnica naše organizacije je učestvovala i na tematskim događajima posvećenim HIV-u i PPI, vidljivosti biseksualnih osoba, jačanju lezbejskog pokreta, kao i projekcijama dva tematska filma.

Tokom same konferencije, programska koordinatorka Špajak je prisustvovala i konsultacijama koje je organizovala Jolanta Cihanoviča, psiholog i ekspertkinja iz Litvanije, koja je fokus stavila na upravljanje stresom, motivacione procese, efikasnu komunikaciju i rad sa osjetljivim grupama uopšte. Takođe, gđica Špajak je ostvarila kontakt sa više od 50 različitih organizacija iz Evrope, te imala prilike da sa njima razgovara o mogućnostima razmjene znanja i iskustava, kao i prekogranične saradnje u oblasti zaštite i unapređenja ljudskih prava LGBTIQ osoba.

Kao jedan od ključnih segmenata možemo da istaknemo i govor Viktora Madrigal-Borloza nezavisnog Eksperta Ujedinjenih Nacija za za zaštitu od diskriminacije zasnovane na seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu, koji je pohvalio sav napredak koji je LGBTIQ pokret širom Evrope ostvario ove godine, te obećao još veće zalaganje i pomoć UN-a u oblasti ljudskih prava LGBTIQ osoba. Predstavica LGBT Forum Progresa je imala prilike da se lično sastane sa gospodinom Madrigal-Borlozom na marignama konferencije i upozna ga sa radom LGBT Forum Progresa i uopšte stanjem ljudskih prava LGBTIQ osoba u Crnoj Gori, za koje je on izrazio veliko interesovanje i podršku.

20181027_205903

Što se značaja ove konferencije za Crnu Goru tiče, moramo da istaknemo da je jedan od njenih zaključaka bio i opseg uticaja politike na LGBTIQ pokret i poziv samim političarima na akciju i zalaganje u domenu ljudskih prava LGBTIQ osoba. Ovo je posebno važno u svijetlu rezultata ovogodišnjeg istraživanja koje su LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar realizovali uoči predsjedničkih izbora i lokalnih izbora u Podgorici; kao i višegodišnje zloupotrebe LGBTIQ zajednice od strane brojnih političkih subjekata.

Share
Posted in Novosti | Komentari isključeni