IDAHOT 2018: CRNA GORA NASTAVLJA DA PADA NA DUGINOJ MAPI EVROPE

product-image-33028160_addb499d-ebb5-4a41-8f90-57de193f9c1a

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOT 2018), nevladine organizacije LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar koriste priliku da informišu javnost o važnim činjenicama vezanim za Crnu Goru i IDAHOT 2018, kao i za samu LGBTIQ zajednicu u zemlji.

Podsjećanja radi, LGBTI zajednica obilježava današnji datum kao sjećanje na 17. maj 1990. godine, dan kada je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) donijela odluku o skidanju homoseksualnosti sa liste mentalnih poremećaja. Od tada, pa do danas, sve veći broj organizacija i zemalja širom svijeta se priključuje obilježavanju ovog veoma važnog i istorijskog datuma. Među njima su i nevladine organizacije LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar.

DUGINA MAPA EVROPE: ZA 5 GODINA PALI 9%

Dugina mapa Evrope (Rainbow Europe Map) predstavlja najvažniji pokazatelj stanja ljudskih prava LGBTIQ osoba na nivou Evrope i tradicionalno se uzima kao relevantno mjerilo napretka zemalja u tranziciji u pogledu ljudskih prava LGBTIQ osoba. Duginu mapu objavljuje međunarodna organizacija ILGA-Europe (ILGA Evropa), u saradnji sa brojnim partnerima iz cijele Evrope.

side_a_rainbow_europe_map_-2018_a3_web

Prema najnovijoj Duginoj mapi Evrope, koju možete pronaći >ovdje<, Crna Gora je tokom 2017. godine ostvarila 38 procenata, od mogućih 100; što je za jedan procenat manje u odnosu na 2016. godinu, a punih devet procenata manje u odnosu na 2013. godinu, kada smo ostvarili 47 procenata. Ovakav trend konstantnog pada od 9 procenata za 5 godina je itekako zabrinjavajući i šalje jasan signal da se situacija u Crnoj Gori ne popravlja za LGBTIQ osobe. Od susjednih zemalja, Crna Gora je iza Hrvatske (51%) i Slovenije (48%), a ispred Albanije (33%), Kosova (33%), Bosne i Hercegovine (31%), Srbije (30%) i Makedonije (14%).

AKTIVNOSTI I DOGAĐAJI: RAZVOJ KULTURNOG ŽIVOTA LGBTIQ ZAJEDNICE I NASTAVAK SARADNJE SA INSTITUCIJAMA

Tokom maja mjeseca, u znak obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije, nevladine LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar sprovele su niz aktivnosti za samu LGBTIQ zajednicu, kao i za institucionalne partnere i saveznike zajednice, ojačavajući saradnju u poljima policijske i tužilačke zaštite, te kulture i društvenog života LGBTIQ osoba. Pregled sprovedenih aktivnosti možete pronaći ispod:

  1. Projekcija Oskarom nagrađenog filma „Call Me By Your Name“ – organizovana je 4. maja u Podgorici, u saradnji sa KIC Budo Tomović. Film „Call Me By Your Name“ prati odrastanje glavnog lika koji ne doživljava sebe kao homoseksualca, već kao zbunjenog adolescenta kojem se prvi put u životu dopao drugi muškarac. Projekciji je prisustvovao veliki broj LGBTIQ osoba.
  2. Sastanak radne grupe Tima povjerenja održan je 10. maja i njemu su prisustvovali predstavnici nevladinih organizacija LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar, kao i predstavnici Tima povjerenja i Uprave policije. Sastanak predstavlja nastavak i jačanje aktivnosti nevladinog sektora sa Upravom policije u cilju unaprjeđenja zaštite LGBTIQ osoba žrtava nasilja, kao i doprinos sveukupnoj borbi protiv društvene marginalizacije, nasilja i diskriminacije LGBTIQ osoba.
  3. Konsultativni sastanak sa tužiocima/tužiteljkama iz Centralne regije održan je 14. maja. Sastanku je prisustvovalo pet predstavnika/ca Osnovnog državnog tužilaštva iz Podgorice i po jedan predstavnik/ca iz Osnovnog državnog tužilaštva Nikšić i Cetinje. Tokom konsultativnog sastanka bilo je govora o trenutnom stanju u oblasti krivično-pravne zaštite LGBTIQ osoba, zatim iskustvima i praksama prisutnih tužilaca/tužiteljki, kao i aktivnostima koje će biti realizovane u budućnosti. Jedna od najvažnijih tema o kojoj je bilo govora jeste nastavak rada LGBT tužilačke mreže, koja je formirana 2015. godine uz podršku LGBT Forum Progresa, te podizanju ovog tijela na produktivniji i efikasniji nivo.
  4. IDAHOT druženje za LGBTIQ zajednicu održana je dan uoči 17. maja, u znak obilježavanja ovog važnog datuma. Druženju i žurci je prisustvovalo između 70 i 80 osoba, a okupljeni su uživali u živoj džez svirci. Okupljenima pripadnicima/cama LGBTIQ zajednice obezbijeđeno je besplatno piće kroz projektnu saradnju sa nevladinom fondacijom  Građanska alijansa.
  5. Izložba sa LGBTIQ tematikom planirana je za posljednju sedmicu maja i predstavlja finalnu aktivnost koja je planirana za obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije. Sama izložba će da predstavi reprodukcije djela gej autora Toma od Finske (Tom of Finland), koji je jedan od najpoznatijih umjetnika LGBTIQ tematike na svijetu.

ee3b203c810a77220d1f300c7287adbd_XL„Sveukupno, sa strane sprovedenih aktivnosti, maj možemo da ocijenimo kao veoma uspješan i stimulišući mjesec. Naravno, ne smijemo da zaboravimo negativan trend koji prati Crnu Goru što se tiče Dugine mape Evrope i sveukupnog napretka države u oblasti poštovanja ljudskih prava LGBTIQ osoba u praksi. Konačno, ovom prilikom se još i zahvaljujemo Delegaciji Evropske Unije u Crnoj Gori i Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici na tome što su javno istakli zastave duginih boja na svojim zgradama i time pružili podršku LGBTIQ zajednici u Crnoj Gori. Takođe, hvala svim partnerima, volonterima i saradnicima na neumornom radu tokom cijelog mjeseca, kako bi sve aktivnosti bile uspješno realizovane.“ – Bojana Jokić, predsjednica, LGBT Forum Progres.

Posted in Novosti | Komentari isključeni

PODNIJETO 78 PRIJAVA ZA GOVOR MRŽNJE NA INTERNETU

Nevladina organizacija LGBT Forum Progres, u sklopu redovnog praćenja govora mržnje i diskriminacije na internetu, podnijela je Upravi policije 78 prijava protiv lica koja su širila govor mržnje i pozivala na nasilje nad LGBTIQ osobama. Ove prijave se odnose na posmatrani period od 1. januara do 15. maja ove godine.

Tim za praćenje govora mržnje, verbalnog nasilja i diskriminacije na internetu, koji funkcioniše u sklopu nevladine organizacije LGBT Forum Progres, zabilježio je više desetina slučajeva govora mržnje i diskriminacije na društvenoj mreži Facebook, te najozbiljnije slučajeve prijavio Upravi policije. Imajući na umu dosadašnju dobru saradnju sa Upravom policije, očekujemo da svaka od ovih prijava bude adekvatno procesuirana, kako u Podgorici, tako i u svim drugim opštinama.

IMG_2776

Ono što je specifično za ovaj posmatrani period jeste činjenica da je on obuhvatio predsjedničke izbore u Crnoj Gori, kao i dio kampanje za lokalne izbore u Glavnom gradu. Važno je istaći da ovakvi događaji rezultiraju porastom govora mržnje upućenih LGBTIQ osobama, što je bio slučaj i ovog puta, te da su podnijete prijave i protiv dva lica koja predstavljaju određene političke subjekte, zbog homofobnih i diskriminatornih poruka.

„Proces praćenja govora mržnje i diskriminacije ka LGBTIQ osobama se u kontinuitetu obavlja skoro sedam godina i predstavlja jednu od najdugotrajnijih aktivnosti naše organizacije. Na žalost, posmatrajući virtuelni prostor, moramo da konstatujemo da je mržnja prema LGBTIQ osobama u Crnoj Gori i dalje sveprisutna i izražena. Svaki javni pomen LGBTIQ zajednice izaziva lavinu komentara ispunjenih mržnjom, koji veoma često prerastaju u prijetnje i poziv na nasilje. Mi ćemo nastaviti da ulažemo sve naše kapacitete kako bi se ovi slučajevi registrovali i adekvatno sankcionisali, kako bi mogli da doprinesemo stvaranju bezbjednog online prostora za sve, bez mržnje i nasilja.“ – John M. Barac, izvršni direktor

Posted in Novosti | Komentari isključeni

NASTAVAK SARADNJE LGBTIQ ORGANIZACIJA I TUŽILAŠTVA

Nevladine organizacije LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar održale su danas, 14.11.2018., konsultativni sastanak sa predstavnicima/ama Osnovnih državnih tužilaštava iz Podgorice, Nikšića i Cetinja. Sastanku je prisustvovalo pet predstavnika/ca iz ODT Podgorica i po jedan predstavnik/ca iz ODT Nikšić i Cetinje.

Tokom konsultativnog sastanka bilo je govora o trenutnom stanju u oblasti krivično-pravne zaštite LGBTIQ osoba, zatim iskustvima i praksama prisutnih tužilaca/tužiteljki, kao i aktivnostima koje će biti realizovane u budućnosti. Jedna od najvažnijih tema o kojoj je bilo govora jeste nastavak rada LGBT tužilačke mreže, koja je formirana 2015. godine uz podršku LGBT Forum Progresa, te podizanju ovog tijela na produktivniji i efikasniji nivo.

Ova aktivnost je samo jedna u nizu koje se organizuju u susret Međunarodnom danu borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije (IDAHOT 2018), a koje se realizuju u saradnji sa nevladinom organizacijom LGBTIQ Socijalni Centar. Ovaj sastanak ujedno predstavlja i osnov za izradu strateških planova za period 2019-2023, čiji će fokus biti na saradnji sa institucijama policije, tužilaštva i sudstva.

„Želimo da se zahvalimo svim prisutnim tužiocima i tužiteljkama koji su izdvojili vrijeme i uzeli učešće na ovom veoma važnom sastanku, te da posebno istaknemo značaj njihovih komentara i sugestija za proces budućeg planiranja saradnje između LGBTIQ organizacija i institucije tužilaštva. Takođe, njihovi inputi su od velikog značaja za unaprjeđenje same krivično-pravne zaštite LGBTIQ osoba u Crnoj Gori.“John M. Barac, izvršni direktor, LGBT Forum Progres.

Posted in Novosti | Komentari isključeni

OSUDA NAPADA NA NOVINARKU OLIVERU LAKIĆ: DAN POBJEDE DOČEKUJEMO PORAŽENI

Nevladine organizacije LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar najoštrije osuđuju sramotni i kukavički napad na novinarku Vijesti Oliveru Lakić koji se sinoć dogodio u Podgorici. Napad na novinare i medije je udar na same temelje slobodnog i demokratskog društva i nipošto se ne smije se tolerisati.

Naše društvo i država su 9. maj – Dan pobjede nad fašizmom – dočekali poraženi djelovanjima fašističkih ideja modernog doba, koje svakodnevno teže da ugroze samu srž demokratije – slobodu misli, slobodu govora, ljudska prava…Slobodni i nezavisni mediji su noseći stub svakog demokratskog društva i kao takvi moraju biti zaštićeni od progona, maltretiranja i pritisaka bilo koje vrste.

Napad na novinarku Oliveru Lakić jasno je pokazao da je Crna Gora daleko od države u kojoj se poštuju osnovna prava i slobode, kao i da nas čeka veoma dug put do života bez straha, nasilja i mržnje. Apelujemo na sve nadležne institucije da efikasno i nezavisno rade svoj posao, kako bi počinioci ovog gnusnog napada odgovarali pred zakonom. Svim novinarima i novinarkama poručujemo da istraju u svojim naporima i da beskompromisno brane slobodu medija, jer je to jedini put ka demokratskom i slobodnom društvu.

Bojana Jokić, LGBT Forum Progres

John M. Barac, LGBTIQ Socijalni Centar

Posted in Novosti | Komentari isključeni

ISTRAŽIVANJE: LGBTIQ ZAJEDNICA I LOKALNI IZBORI – PODGORICA U SJENCI DUGE

Uoči predstojećih lokalnih izbora u Glavnom gradu, nevladine organizacije LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar uputile su danas upitnik svim izbornim listama koje su predale svoju kandidaturu za lokalne izbore. Ovaj upitnik je dio istraživanja koje naše nevladine organizacije sprovode u cilju prikupljanja informacija koje su od značaja za sve LGBTIQ osobe u Crnoj Gori; a koje se tiču stavova, mišljenja i viđenja izbornih lista o LGBTIQ zajednici u Glavnom gradu.

Upitnik je, u elektronskoj formi, upućen sledećim izbornim listama:

  1. Za dobro građana Podgorice (DPS, BS, DUA, PCG, Crnogorska, LP);
  2. Sve za moj grad (DF, SNP);
  3. Građanski savez za promjene (SDP, Demos, slobodni građani);
  4. Podgorica za 21. vijek (Demokrate, URA);
  5. Dosljedno za Podgoricu (SD);
  6. Da Podgorica bude porodica (PCG);
  7. Saša Mijović – Pobjednik od riječi (grupa građana);
  8. Ozbiljni ljudi za ozbiljan grad (UCG); 
  9. Albanska alternativa (AA); i
  10. Srpska lista (SL).

Uz sami upitnik, izbornim listama su dostavljene i detaljne instrukcije vezane za popunjavanje upitnika, kao i objektivni rok od 10 (deset) dana(zaključno sa 14.05.2018.) da dostave svoje odgovore. Nakon isteka ovog roka, svi pristigli odgovori će biti analizirani i statistički obrađeni, te pretočeni u detaljan Izvještaj koji će zatim biti podijeljen sa crnogorskom i međunarodnom javnosti. Izvještaj će da sadrži pojedinačne odgovore svih izbornih lista, kao i statistički pregled obrađenog materijala.

Layer 8Sve izborne liste koje svoje odgovore ne budu dostavile u navedenom roku ili budu odbile da daju iste će, u Izvještaju, pored svog naziva da imaju oznaku „Odbili da učestvuju“, sa objašnjenjem da izborna lista nije željela da sarađuje. Dodatne informacije o aktivnostima izbornih lista u kontekstu ovog upitnika će blagovremeno da budu podijeljene sa crnogorskom javnošću.

Moramo da naglasimo da su sve LGBTIQ osobe koje imaju pravo glasa u Glavnom gradu potencijalni glasači bilo koje od izbornih lista, te da je od izuzetno velikog značaja da se na adekvatan način LGBTIQ zajednica uvaži i da se svi naši problemi nađu na dnevnom redu izbornih lista, kako bi se pronašla zajednička i održiva rješenja. S tim na umu, nadamo se potpunom odzivu svih lista, koji će ispunjavanjem ovog upitnika uistinu pokazati svoju političku i građansku zrelost i odgovornost.

Dodatno, svjesni smo činjenice da pojedine izborne liste nemaju LGBTIQ zajednicu kao fokus svojih političkih programa, ili možda ne gledaju blagonaklono na probleme i potrebe LGBTIQ osoba u Crnoj Gori, ali ih upravo zbog prevazilaženja tog jaza pozivamo da iznesu svoja mišljenja i komentare kroz popunjavanje ovog upitnika.

Konačno, ovom prilikom najavljujemo da će LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar organizovati i okrugli sto na koji će biti pozvani predstavnici/ce svih izbornih lista u Glavnom gradu, kako bi na otvoren i transparentan način mogli da vodimo diskusiju o pitanjima od značaja za LGBTIQ osobe u Podgorici. O terminu i lokaciji ovog događaja ćemo vas blagovremeno informisati.

Sve pomenute aktivnosti se realizuju uz podršku međunarodne organizacije ILGA-Europe.

LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar

Posted in Novosti | Komentari isključeni

Država se cjenjka sa pravima LGBTQ zajednice – Portal Crna Gora

Danas razgovaramo sa Bojanom Jokić, predsjednicom LGBT Foruma Progres. Gospođo Jokić, hvala na izdvojenom vremenu. Recite nam na početku, šta je tačno predviđeno Nacrtom zakona o životnom partnerstvu osoba istog pola? Posebno me interesuje odredba po kojoj će homoseksualni parovi moći zajednički da se brinu o djeci jednog od partnera ukoliko ih on ima. To je novina koja izaziva dosta polemika u javnosti.

Kada govorimo o Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog pola, odnosno njegovoj trenutnoj radnoj verziji, ono što mogu da kažem jeste da će on u jednom dijelu da sadrži elemente koji su standardni za ovakav tip zakona, a koji se odnose na zabranu i zaštitu od nasilja, zaštitu od diskriminacije, tehničke pojedinosti vezane za sam proces sklapanja životnog partnerstva, te principe vezane za vođenje matičnog registra. U ovom dijelu nema velikih iznenađenja jer je on suštinski više tehničke prirode.

Međutim, u nastavku ovog Nacrta zakona, kako je on sada postavljen, obrađena su konkretna pitanja od značaja za svakodnevni život i odnose istopolnih parova, kao što su pitanja izdržavanja, zajedničke imovine, zdravstvenog i penzionog osiguranja, nasleđivanja, sticanja boravišne dozvole i crnogorskog državljanstva, socijalne i dječije zaštite, kao i starateljstva nad djecom koju jedan (ili oba) od životnih partnera ima. Za neke od ovih oblasti, kao što su pitanja socijalne i dječije zaštite ili penzije, čeka se izjašnjenje resornih ministarstava, dok je za neke oblasti izvjesno kako će biti formulisane – primarno misleći na činjenicu da životnim partnerima koji nemaju crnogorsko državljanstvo neće biti omogućeno sticanje boravišne dozvole i u krajnosti crnogorskog državljanstva na osnovu partnerskog statusa.

Konačno, kada govorimo o pitanju brige o djeci, kao temi koja je itekako polarizovala crnogorsku javnost posljednjih dana, a koja nije sasvim precizno iskomunicirana od stane pojedinih medija, moram da naglasim da u ovom trenutku zasigurno ne možemo da govorimo kako će ovo pitanje biti regulisano u konačnoj verziji ovog Zakona, jer se pristupi i viđenja stalno mijenjaju i koriguju, u zavisnosti od inputa i komentara koje Radna grupa dobija od resornih ministarstava. Očekujemo da će istopolnim parovima koji sklope životno partnerstvo biti omogućeno da vode računa o djeci svojih partnera bez prepreka i ograničenja, kako i priliči jednoj porodici. Ovdje moram da naglasim da je gotovo sigurno da Zakon istopolne parove neće vidjeti kao porodicu, već kao „zajednicu osoba istog pola“, što je krajnje dehumanizujuće i diskriminatorno prema istopolnim parovima u Crnoj Gori.

Nedavno ste izjavili da će „životni partneri imati mnogo manji obim prava u odnosu na bračne drugove. U trenutnom nacrtu, mogu slobodno da kažem, to je nekih 50 procenata manje prava, što u velikoj mjeri obesmišljava ideju i koncept jednakosti svih građana i građanki ove zemlje.” Koja su to konkretno prava koja su životnim partnerima najviše ugrožena? Pomenuli ste da su to, prije svega, pravo na usvajanje djece i hraniteljstvo.

Da, u potpunosti stojim pri toj izjavi i ocjeni da je ovaj Zakon, kako je sada postavljen, u biti jeftina imitacija sličnih evropskih zakona koji regulišu građanska/životna partnerstva. Stiče se utisak da resorno ministarstvo i Vlada pokušavaju da proguraju nešto što će da bude „eto tako“, tek da bi se dalo koliko-toliko pravne jednakosti istopolnim parovima. S jedne strane, veoma je dobro imati bilo kakav vid pravne zaštite, ali s druge strane je potpuno apsurdno da država koja je „lider u regionu u oblasti LGBTIQ prava“ dovodi sebe u situaciju da se cjenjka sa ljudskim pravima jedne od najviše diskriminisanih i najugroženijih grupacija u Crnoj Gori. Moje viđenje, ne samo što se ovog zakona tiče, već sveukupnog pristupa životu i radu, jeste da ono što počnemo da radimo treba da uradimo kako treba i do kraja, a ne samo da ispunimo goli minimum.

Što se konkretnih prava tiče, onako kako ih sada zakon postavlja, ona uključuju pitanja hraniteljstva, usvajanja djece, sticanja boravišta i državljanstva, priznavanja istopolnih brakova i zajednica sklopljenih van Crne Gore, pitanja sveukupne bezbjednosti i sigurnosti LGBTIQ osoba koje sklope životno partnerstvo i time postanu javno i institucionalno autovani, kao i sam način na koji ovaj zakon stigmatizuje, diskriminiše i unižava istopolne parove kao zajednice koje nisu porodica.

Ovim Nacrtom zakona nisu prepoznate istopolne vanbračne zajednice kao što je to slučaj kod heteroseksualaca, tako da je sklapanje registrovanog partnerstva uslov za ostvarivanje bilo kog prava propisanog zakonom. Kako to komentarišete? Da li je to nastavak diskriminacije pripadnika LGBTQ populacije?

Svakako da je ovakav pristup, u trenutnoj verziji zakona, dodatni vid diskriminacije LGBTIQ osoba. Prije svega, moramo da uzmemo u obzir činjenicu da određen broj istopolnih parova koji žive zajedno ne žele da formalno registruju svoje partnerstvo, čime je njihov odnos sveden na cimere ili cimerke, bez obzira što oni možda zajedno žive pet, deset ili dvadeset godina. Drugo, svi koji odluče da registruju svoje partnerstvo istog momenta postaju javno i institucionalno autovani kao LGBTIQ osobe, što u homofobnom društvu kakvo je crnogorsko samo može da rezultira velikim brojem problema, diskriminacijom i nerijetko nasiljem. Za veliki broj ljudi ovo je preveliki rizik, koji će da ih odvrati od registrovanja partnerstva i ostavi ih nezaštićene u očima zakona Crne Gore. Konačno, ne možemo a da ne steknemo utisak da, stvaranjem ovakvog zakona, resorno ministarstvo i Vlada žele da banalizuju odnose koji postoje između istopolnih partnera i još jednom nas upotrijebe kako bi ispunili obavezu koja im je data od strane EU, bez ozbiljnog razmatranja posljedica koje će ovaj zakon da ima. Strah me je da će on samo da doprinese povećanju stepena homofobije, produbi jaz i otklon javnosti koji postoji prema LGBTIQ zajednici i na koncu negativno utiče na stepen nasilja nad LGBTIQ osobama i djela počinjenih iz mržnje.

Kako ovaj akt reguliše pitanje imovinskih odnosa između životnih partnera? Da li su oni izjednačeni sa bračnim supružnicima? Da li je ovo zakonsko rješenje u skladu sa propisima i standardima Evropske unije i da li prati trendove savremenog svijeta?

Imovinski odnosi, prema onome što sada znamo, bi trebalo u najvećoj mjeri da budu regulisani jednako kao i za heteroseksualne parove. Nije jasno, u ovom trenutku, kako će pitanje nasleđivanja biti riješeno, ali je gotovo izvjesno da će istopolni parovi moći zajednički da stiču imovinu, te istom i upravljaju. Dakle, ne očekujemo značajne razlike u odnosu na ono što su standardi na nivou Evropske unije. Ali, ponavljam, ostavljen je prostor za izmjene, kako u pozitivnom tako i u negativnom smislu.

Kako je u ovom dokumentu riješeno pitanje raskida partnerstva?

Trenutna verzija zakona reguliše pitanje raskida partnerstva na identičan način kao što je regulisano za heteroseksualne parove. Odredbe koje stoje u Porodičnom zakonu su terminološki prilagođene za istopolna partnerstva i prenijete u radnu verziju zakona.

Uoči predsjedničkih izbora uradili ste istraživanje „Crnogorska LGBTIQ zajednica u očima predsjedničkih kandidata/kinja“ i došli do, kako ste rekli, zanimljivih rezultata. Prema tom istraživanju, svi predsjednički kandidati u svojim javnim obraćanjima uzdržavali su se od direktnog pominjanja LGBTIQ osoba ili tematike. Takođe, određeni kandidati pozivali su se na poštovanje ljudskih prava, ali su potpuno ignorisali LGBTIQ populaciju. Neki kandidati su zastupali ideje ograničavanja prava LGBTIQ zajednice na slobodno okupljanje, organizovano djelovanje, pravo na regulisanje istopolnih zajednica, usvajanja djece ili hraniteljstva. Dalje, nije bilo LGBTIQ osoba u samim kampanjama. Konačno, samo u jednom programu LGBTIQ osobe direktno se pominju u pozitivnom smislu, dok se u programu jednog predsjedničkog kandidata LGBTIQ vezana tematika pominje u kontekstu zabrane ili ograničavanja prava LGBTIQ zajednice.

Molim za Vaš komentar.

Prije svega, moram da naglasim da je ovo istraživanje bilo istorijsko u kontekstu ljudskih prava LGBTIQ osoba u Crnoj Gori. Nikada do sada nije odrađen sličan proces na tako sveobuhvatan i temeljan način. Ne smijemo da zaboravimo da je ovo istraživanje dio šireg programa koji će da obuhvati i lokalne izbore u Podgorici, takođe u kontekstu LGBTIQ osoba, čime će biti zaokružena jedna velika cjelina i ispisana nova stranica u istoriji crnogorskog LGBTIQ pokreta. Ali, što se samog istraživanja sprovedenog među predsjedničkim kandidatima/kinjama tiče, upravo ste istakli sve ono što su ključni zaključci do kojih smo došli. Nije bilo pomena LGBTIQ osoba u javnim nastupima, barem ne na pozitivan i afirmativan način; nije bilo autovanih LGBTIQ osoba u timovima kandidata/kinja, kao ni u jednom drugom dijelu kampanje, kao što nije bilo ni jasne i nedvosmislene podrške kandidata/kinja za probleme i potrebe LGBTIQ osoba tokom njihovih govora i debata. Upitnici na koje su kandidati/kinje odgovarali, što uključuje i izabranog predsjednika Đukanovića i opozicionog kandidata Bojanića, su u sebi sadržali poruke za LGBTIQ osobe koje su bile jasnije i konciznije, ali koje nisu mogle da nadomjeste sveukupan nedostatak takvih poruka tokom kampanja.

Što se negativnih aspekata kampanja tiče, jasno smo konstatovali i te činjenice, u odnosu na sve kandidate koji su takve poruke imali. Ukazali smo zašto su takve poruke loše po sveukupnu dobrobit LGBTIQ osoba u Crnoj Gori i dali objektivne komentare na određene stavove koje su kandidati zastupali.

Svakako da je najbolje da svako individualno pogleda naš istraživački Izvještaj i analizira za sebe stavove svih kandidata/kinja, na našem sajtu lgbtprogres.me ili na ovom linku.

Ovaj dio bih zaključila time da naš tim veoma predano radi na pripremi materijala za predstojeće lokalne izbore u Podgorici, te cjelokupnog istraživačkog procesa.

Kako „natjerati” obične građane da se potrude da izgrade bolji odnos prema sugrađanima različite seksualne orijentacije kada političari, pa čak i predsjednički kandidati, nemaju dovoljno sluha i razumijevanja za njihove probleme?

Smatram da nije moguće nikoga „natjerati“ da poštuje druge, da razumije značaj ljudskih prava ili da bude bolji prema bilo kome. Ono gdje naši napori treba da budu usmjereni jesu obrazovanje, edukacija i podizanje svijesti građana i građanki Crne Gore, aktera na političkoj sceni, javnih ličnosti, i svih drugih. Suština homo/bi/transfobije su neznanje i nerazumijevanje različitosti. Oni koji ne znaju šta je homoseksualnost, šta je seksualnost uopšte, ne mogu ni da je adekvatno razumiju i prihvate. Naravno, za takvo stanje nisu krivi sami pojedinci, već sistem koji ne modernizuje svoje obrazovne programe, sistem koji koristi strah kao sredstvo podjela i kontrole, te sistem koji jednostavno ne želi da promijeni status quo u kome se nalazi jako dugo. Srećom, organizacije civilnog društva su više nego spremne i voljne da guraju napredak našeg društva, ali nas u tome umnogome usporava inertnost i nezainteresovanost sistema.

Dodatno, kao što ste i naglasili, ne možemo da očekujemo podršku i razumijevanje šireg društva kada istu ne dobijamo od strane političara i političkih struktura. Nažalost, u poziciji smo da moramo da se oslanjamo na političke kalkulacije u odnosu na Evropsku uniju, kako bismo dobili barem deklarativnu podršku i razumijevanje. Ovo naravno nije slučaj sa svima, ali u značajnoj mjeri je stanje ovakvo. Ali, što smo bliže vratima Evrope, to će i pitanje ljudskih prava manjinskih zajednica sve više i više biti u svijesti političara i svih budućih kandidata/kinja.

Kako komentarišete Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2017. godinu? Koje su to ključne preporuke koje EK daje kada je u pitanju rješavanje problema LGBTQ populacije?

Izvještaj EK je trenutno predmet analize od strane našeg tima, kako bismo mogli da iznesemo detaljne i koncizne komentare na isti. Za sada mogu da kažem da je ton koji je EK zauzela u odnosu na oblast ljudskih prava LGBTIQ osoba umnogome blaži nego ranijih godina, te da su određeni elementi izostavljeni iz samog Izvještaja, a bili su od itekako velikog značaja za LGBTIQ zajednicu. Prema onome što imamo pred nama, Crna Gora je skoro pa obećena zemlja za LGBTIQ osobe, što je daleko od stvarne slike.

Preporuke, kao takve, su dosta jasne i adekvatno usmjerene, mada ponavljam, nisu obuhvaćene sva pitanja koja smo očekivali da će da budu. Svakako da ćemo sve komentare i mišljenja podijeliti sa širom javnošću onda kada budu spremni.

Na kraju, recite mi da li ste Vi lično zadovoljnjiji položajem pripadnika LGBTQ populacije u odnosu na raniji period?

U odnosu na moje početke u ovom poslu, dosta se toga promijenilo nabolje. LGBTIQ zajednica ima bolji odnos sa policijom, postoji jasnija volja na visokom nivou da se radi na ljudskim pravima LGBTIQ osoba, institucija Ombudsmana je pokazala veliki napredak u radu sa LGBTIQ zajednicom, te je primjećen i određeni napredak u radu još jednog dijela institucija sistema. Ali, s druge strane, problem diskriminacije, nasilja, govora mržnje i zločina iz mržnje ostaje itekako izražen, nerasvjetljavanje napada na pripadnike/ce LGBTIQ zajednice takođe. Imamo i veliki broj LGBTIQ osoba koje napuštaju Crnu Goru, trbuhom za kruhom, kako bi mogli slobodno da žive svoje živote, kao i pad podrške među LGBTIQ zajednicom za javne događaje koji se organizuju. Vršnjačko nasilje ostaje veliki problem za mlade LGBTIQ osobe, a odgovor cjelokupnog obrazovnog i školskog sistema je krajnje neadekvatan. Sam obrazovni sistem gotovo uopšte da ne vidi LGBTIQ osobe kao ljude, već ih posmatra kao „fenomen“ ili „pojavu“ u društvu.

Bez obzira na sav napredak koji je postignut, a koji nije zanemarljiv, preda nama kao društvom i državom je jako puno posla, kako bi svi naši građani uživali jednakost, dostojanstvo i svoja ljudska prava.

Razgovarala: Marija Radinović

Izvor: Portal Crna Gora

Posted in Novosti | Komentari isključeni

JOKIĆ ZA KODEX: ŽIVOTNI PARTNERI DALEKO OD BRAČNIH DRUGOVA

Prvo i osnovno, kaže Jokić, ovaj Zakon je u fazi izrade i njegov sadržaj se konstantno mijenja i dopunjuje, što dodavanjem novih odredbi, što brisanjem postojećih.

“Na žalost, nesporna činjenica jeste da će životni partneri imati mnogo manji obim prava u odnosu na bračne drugove, prema onome što su principi kojima se vodi resorno ministarstvo. U trenutnom nacrtu, mogu slobodno da kažem, to je nekih 50 procenata manje prava, što u velikoj mjeri obesmišljava ideju i koncept jednakosti svih građana i građanki ove zemlje. Ali, očekujemo da će taj procenat malo da poraste, do kraja procesa izrade Zakona o životnom partnerstvu”, kaže Jokić za Kodex.

Svakako da će moji napori, kao članice Radne grupe i predstavnice LGBT Forum Progresa, biti usmjereni na to da obim prava životnih partnera bude što veći, kako bi mogli da govorimo o suštinskoj zaštiti i prepoznavanju ljudskih prava LGBTIQ zajednice, a ne samo de facto usvajanju jeftine imitacije postojećih evropskih modela zakona o životnim/građanskim partnerstvima, poručuje Jokić.

“Kada govorimo o djeci i usvajanju ili hraniteljstvu, gotovo je izvjesno da životni partneri neće moći da usvajaju djecu, da neće moći da budu hranitelji, kao i da će obim njihovih prava u odnosu na djecu biti veoma mali. U biti, ovaj Zakon životne partnere ne prepoznaje kao porodicu koja je sposobna da formira porodični dom, već samo „kao zajednicu dvije osobe istog pola“, što je krajnje dehumanizujuće za sve istopolne parove u Crnoj Gori, bez obzira na to da li će sklopiti životno partnerstvo ili neće. Slobodno može da se kaže da je ovakvo konstruisanje stvari, kako idejno tako i terminološki, u određenoj mjeri diskriminatorno i protivno onome što je suština porodice i porodičnih odnosa. Nadamo se da će ovakve odredbe, kako ih sada nacrt Zakona postavlja, biti ozbiljno revidirane i adekvatno korigovane”, konstatuje Jokić za Kodex.

Zakon će, kaže Jokić, jasno da navede da nema usvajanja i hraniteljstva, te da će partnerima trebati saglasnost (oba) roditelja u domenu donošenja odluka kada se tiče svakodnevnog života i dobrobiti djece. Dakle, partner osobe koja ima dijete, odnosno koju Ustav vidi kao roditelja, u najboljem slučaju ima status dadilje ili ujne/tetke/strine koja pomaže da se podignu djeca. Ponavljam, ovo je sve u fazi izrade i podložno je korekcijama i promjenama, za koje se nadamo da će da se dese, poručuje Jokić.

Ono što je do sada ozbiljno zanemareno, kaže Jokić, jeste domen zaštite LGBTIQ osoba, odnosno životnih partnera koji odluče da formalno registruju svoje partnerstvo, od institucionalnog i javnog autovanja, te dodatne stigmatizacije i targetiranja.

“Sam čin sklapanja životnog partnerstva, pod okriljem zakona koji je namijenjen isključivo istopolnim parovima, predstavlja čin javnog i institucionalnog autovanja tih parova, kako pred svim institucijama sistema, tako i pred svim privatnim pravnim subjektima sa kojima životni partneri potencijalno dolaze u kontakt. Ne smijemo da zanemarimo činjenicu da je pretpostavka da je neko LGBTIQ osoba dovoljna da izazove ozbiljnu diskriminaciju, a nerijetko i određeni vid nasilja, o čemu može da svjedoči svaka LGBTIQ osoba u Crnoj Gori i širom svijeta. Dakle, možete onda da zamislite količinu diskriminacije i nasilja sa kojima će da se suoče istopolni parovi, onog momenta kada se sazna da su sklopili partnerstvo i da su dio LGBTIQ zajednice”, poručuje Jokić.

Jokić kaže da će ovaj Zakon, kako je sada postavljen, rezultirati targetiranjem i stigmatizacijom LGBTIQ osoba u Crnoj Gori koje sklope životno partnerstvo, što je u suštoj suprotnosti sa postulatima jednakosti, pravne zaštite i garancije bezbjednosti, na kojima počivaju sve pravne države. U društvu u kome je stepen homofobije veoma visok (čak i preko 80 procenata, prema pojedinim istraživanjima) jedan ovakav zakon će da stvori kontra-efekat onome koji je zamišljeno da proizvede, a to je pravno izjednačavanje i zaštita istopolnih parova. Sasvim je jasno da će, u ovakvim uslovima kakvi sada vladaju u Crnoj Gori, LGBTIQ osobe biti obeshrabrene i opravdano zabrinute za svoju bezbjednost ukoliko odluče da sklope životno partnerstvo i preuzmu na sebe rizik javnog i institucionalnog autovanja.

“Smatram da nije suština ovog procesa da dobijemo nešto što će da bude diskriminatorno, što će da „nacrta mete na leđima“ naših građana i građanki, što će da otežava svakodnevni život LGBTIQ osobama i što će da smanji broj sveukupnih korisnika/ca Zakona, odnosno registrovanih parova u Crnoj Gori. Sigurno je da Vlada Crne Gore ne želi da svaki registrovani par bude prinuđen da nakon mjesec ili dva potraži azil na zapadu, te se nadam da će ovom pitanju veoma ozbiljno da pristupi i prepozna njegov značaj”, poručuje Jokić.

Zbog svega toga, kaže Jokić, veoma je važno da u komentarisanje ovog Zakona, kada se on nađe na javnoj raspravi, budu uključena cjelokupna javnost – građani/ke, organizacije civilnog društva, nezavisne institucije, i svi drugi koji mogu da doprinesu njegovom kvalitetu.

Moramo da pokažemo kao društvo, poručuje Jokić, da uvažavamo jednakost svih građana ove zemlje, bez obzira da li smatrali da oni trebaju ili ne trebaju da imaju bilo kakva prava.

Originalni tekst objavljen na portalu Kodex.me: http://kodex.me/clanak/164017/zivotni-partneri-daleko-od-bracnih-drugova

Posted in Novosti | Komentari isključeni